Miro Radalj : Komunikacija s čitalačkom publikom jedan je od nužnih putova do uspjeha nekog nakladničkog projekta
Nakladnička kuća Verbum iz Splita već u svojim počecima vrlo je ambiciozno i promišljeno ušla u posao s knjigama, popunjavajući prostor u segmentu izdavaštva knjiga i priručnika vjerske tematike. Istovremeno, usvajajući suvremene trendove i tehnološke pretpostavke razvoja book biznisa u svjetskim okvirima, Verbum je osim svog brzorastućeg knjižnog programa osvješteno kumunicirao i svoj vizualni identitet, uz intenzivno korištenje interneta i društvenih mreža u marketinškim aktivnostima. O svemu tome razgovaramo s Mirom Radaljem, suosnivačem i danas direktorom Verbuma.
Nenad Bartolčić: Nakladnička kuća Verbum utemeljena je 1992. godine, opišite nam na čiju inicijativu tj. tko je bio osnivač i kakva je današnja vlasnička struktura Verbuma, te postoji li institucionalna povezanost Verbuma i Katoličke crkve u Hrvatskoj?
Miro Radalj: Vlasnička struktura Verbuma ista je od prvog dana do danas, utemeljili smo je kolega Petar Balta i ja još kao mladi, prije 26 godina, te smo jedini suvlasnici svih ovih godina, samostalni i neovisni, sa svim dobrim i lošim što ta samostalnost donosi. Suradnju smo započeli koncem osamdesetih u tada vrlo aktivnim splitskim studentskim krugovima, gdje smo bili zajedno u skupini koja je uređivala i objavljivala časopis Nova Tribina, u to doba vrlo cijenjen i čitan među studentima i intelektualcima. Prvih nekoliko godina objavljivali smo nekoliko knjiga godišnje, a potom je iz godine u godinu naša produkcija značajno rasla, a Verbum sve više dobivao na prepoznatljivosti i utjecaju u kulturnoj javnosti.
Unutar spektra vjerske literature pokrivate brojne tematske i dobne niše...
Verbum svake godine objavi oko 50-60 novih naslova svrstanih u velik broj nizova u koji su zapravo tematske, sadržajne i stilske cjeline. Objavljujemo djela širokog spektra, od lijepe književnosti, filozofije, publicistike, teologije, duhovnosti, povijesti, psihologije, knjiga za djecu, a okušali smo se i kao nakladnik zvuka i slike s pokojim filmom i glazbenim DVD-om.
Koje Verbumove knjige, odnosno nakladnički nizovi, imaju najbolju prođu kod čitatelja? Možete li nabrojati nekoliko kapitalnih izdanja koja su doprinijela da Verbum izraste u respektabilnog izdavača, i ne samo u kontekstu izdavaštva vjerske literature?
Verbum je već svojim prvim izdanjima zadobio pozornost šire hrvatske knjižne javnosti. Teško je zamisliti hrvatsku kulturu bez duhovnih klasika ili bez djela primjerice Ivana Pavla II., Benedikta XVI., pape Franje i majke Terezije koje smo objavili, mnoge od njih istodobno sa svjetskom premijerom. Jednako se može kazati i za brojna druge naslove, kao što su prijevodi dijela G. K. Chestertona, C. S. Lewisa i Thomasa Mertona, zatim filozofa Sørena Kierkegaarda i Nikolaja Berdjajeva, književnih djela kao što su romani Michaela O'Briena, Loiusa De Wohla, Ivana Aralice, te značajnih naslova psihološke, pedagoške i obiteljske tematike koje objavljujemo. Imajući to u vidu kao i pozitivne reakcije čitatelja iz raznih sredina nesumnjivo je da je Verbum danas izdavačka kuća neprijepornog nacionalnog utjecaja, koja uživa velik ugled diljem Hrvatske u svim kulturnim krugovima.
Zdravo Marijo
12 pravila za život
Budući da se godina polako bliži kraju, za koja izdanja možete već sada reći da će obilježiti Verbumovu produkciju u 2018.?
Jesen i početak zime su ipak najproduktivnije vrijeme za svakog nakladnika, no prvih 9 mjeseci naše produkcije obilježila je knjiga pape Franje "Bog je mlad", zatim međunarodna uspješnica Salva Noe "Zabranjeno kukanje" te djelo velikog G. K. Chestertona "Katolička Crkva i obraćenje", a pred nama je jedna od uspješnijih i plodonosnijih nakladničkih jeseni do sada, u to smo sigurni. Upravo je objavljena nova knjiga intervju pape Franje pod naslovom "Zdravo Marijo" u kojoj on redak po redak tumači tu omiljenu molitvu i koja se pojavila istodobno samo u Italiji i u Hrvatskoj 9. listopada. To je svojevrsni nastavak njegove knjige "Oče naš" koja je bila vrlo zapažena i objavljena na preko 50 jezika, i već nakon prvih par dana prodaje jasno je da će biti na tragu njegovih prethodnih uspješnica. Ovih smo dana objavili i planetarni hit, hrvatsko izdanje knjige Jordana Petersona "12 pravila za život". Taj profesor psihologije na Sveučilištu u Torontu po mnogima je najutjecajniji intelektualac našega doba, a ova izvanredna knjiga otkriva što je najvažnije znati i kako imati smislen život te smo uvjereni u njezin uspjeh i kod hrvatske publike. Za objavljivanje do kraja godine spremamo i novi roman našim čitateljima omiljenog Michalea O'Briena naslovljen "Njujorška luda", te nova djela poznatih autora kao što su Benedikt XVI., Fulton Sheen, Fabrice Hadjadj itd.
Kako je Verbum postao glavni izdavač djela Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje na hrvatskome jeziku? Pretpostavljam da ste na tom planu kao konkurenciju imali Kršćansku sadašnjost, osnovanu još u drugoj polovici 1970-ih, koja je registrirana kao crkvena ustanova Zagrebačke nadbiskupije, i koja je u kontekstu vjerske literature duže vremena imala svojevrsnu monopolnu poziciju, dijelom i zbog svoje knjižarske mreže?
Zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu i rezultatima koje imamo stekli smo povjerenje i ugled u Vatikanu. Stoga je Verbum u mnoge značajne izdavačke projekte uključen od samog početka pa je tako Hrvatska počesto jedina zemlja u kojoj se Papine knjige objavljuju istodobno s izvornim izdanjem u Italiji. Što se tiče Kršćanske sadašnjosti, iako je naša nakladnička i knjižarska djelatnost donekle usmjerena na istu čitalačku publiku, kolege iz Kršćanske sadašnjosti nikada nismo doživljavali kao konkurenciju, a vjerujem ni oni nas. Oni su još uvijek, uz nas, jedna od najvećih nakladničkih kuća u Hrvatskoj, jako dobro surađujemo svih ovih godina, od njih još uvijek imamo puno toga za naučiti. Naš se nakladnički profil donekle preklapa, ali ne u potpunosti, tako da knjige o kojima govorite više pripadaju našem nakladničkom profilu, dok je Kršćanska sadašnjost dominantna na udžbeničkom polju, liturgijskim knjigama, biblijskim izdanjima te znanstvenim knjigama s teološkog područja.
Knjiga i nakladništvo u odnosima s javnošću
Verbumovo je sjedište u Splitu, gradu velike kulturne tradicije u kojem se izdavači knjiga mogu nabrojati na prste jedne ruke. Niti je s knjižarama bolja situacija. Što je tome uzrok?
Velika većina nakladnika ima sjedište u Zagrebu ili u neposrednoj okolici pa je stanje nakladničke scene izvan Zagreba slično u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru... Zapravo Verbum je jedini nakladnik i knjižar izvan Zagreba koji je među prvih 5-6 nakladnika i 2-3 knjižara u Hrvatskoj. Razlog je jednostavan: mnogim nakladnicima najveći je kupac Ministarstvo kulture, a i dobar dio prihoda ostvaruju od natječaja Ministarstva znanosti i Ministarstva kulture. Iako to ne bi trebalo utjecati na odluke pri dodjeli sredstava, ipak je kolegama iz Zagreba lakše komunicirati, pa i regularno lobirati za svoje projekte, od nakladnika koji su izvan Zagreba. I Grad Zagreb je izdašniji i potporama za knjigu od drugih gradova. Tu su i knjižarski i distribucijski razlozi: jeftinije je, jednostavnije i brže knjigu distribuirati iz Zagreba, koji se nalazi u sredini Hrvatske, a najvažnije je ovo: u Zagrebu i okolici živi gotovo pola stanovnika Hrvatske, a samim time tu je i najbrojnija knjižna publika. Uspijevamo opstati i širiti se bez obzira što nam je sjedište u Splitu zahvaljujući tome što smo okrenuti prije svega čitateljima i tome što smo tijekom godina stvorili mnogobrojnu odanu publiku.
Može li Mediteranski festival knjige, ujedno i sajamska manifestacija koju je Zajednica nakladnika i knjižara pri HGK pokrenula prošle godine, utjecati da se Split ipak u većoj mjeri okrene knjizi? Kako ocjenjujete postignuto u dosadašnja dva izdanja MFK-a?
Veliki trud su u MFK uložili kolege Mišo Nejašmić i Slavko Kozina, doista se divim njihovom entuzijazmu i zanemarivanju interesa vlastitih tvrtki radi interesa cijele nakladničke scene u Hrvatskoj. Rezultat je vidljiv, ali na žalost nije adekvatan uloženom trudu, ne njihovom niti bilo čijom krivicom. Puno je razloga tomu, kojih su organizatori svjesni, ali na njih ne mogu lako ni brzo utjecati. Vjerujem da njihov velik trud nije uzaludan te da će sajam s vremenom zaživjeti.
Za pozicioniranje Verbuma na sveukupnoj hrvatskoj nakladničkoj sceni, osim kvalitetne opreme izdanja, neupitno je utjecalo i to da je Verbum vrlo rano otkrio i učinkovitost novih digitalnih platformi, pa onda i vrlo promišljeno (i čini mi se učinkovito) iskoračio putem Verbumove web knjižare i društvenih mreža.
Komunikacija s čitalačkom publikom, bilo postojećom, bilo onom do koje tek nastojimo doprijeti, jedan je od nužnih putova do uspjeha nekog nakladničkog projekta. Stoga je važno koristiti sve dostupne komunikacijske kanale, koliko nam proračuni dopuštaju, da informaciju o našim naslovima proširimo što šire i učinkovitije. Mi smo to od početka uočili pa ulažemo puno vremena i truda u komunikaciji s čitateljima. Već koncem devedesetih pokrenuli smo web stranicu, a od 2010. i poznatu web knjižaru verbum.hr s doista velikom ponudom probranih knjiga. Također smo intenzivno prisutni i na društvenim mrežama pa tako na facebooku imamo oko 70 tisuća fanova. Uz digitalne platforme koristimo i konvencionalno oglašavanje, pa čak još uvijek tiskamo katalog od kojeg je većina nakladnika odavno odustala, i to u nakladni od 20.000 primjeraka, koji šaljemo na adrese ciljane publike. O tome koliko nakladnici zanemaruju komunikaciju s publikom istraživao sam i pisao u svojoj knjizi "Knjiga i nakladništvo u odnosima s javnošću". Uočio sam da većina kolega zanemaruje ovaj segment poslovanja. Svoju sam knjigu podijelio mnogim kolegama, većina njih bila je i uključena u istraživanje prije njezina objavljivanja. Očito je da je još nisu stigli pročitati.
Dijalog utjehe u nevoljama
Verbumove lanac vjerskih knjižara trenutno pokriva 11 hrvatskih gradova. U kolikoj su mjeri u njima sadržani naslovi i ostalih hrvatskih vjerskih izdavača? Ima li u Verbumovim knjižarama prostora i za neka barem temeljna ili aktualna izdanja s područja npr. publicistike i društvenih i humanističkih znanosti, ali koja nisu istog religijskog ili svjetonazorskog usmjerenja ili su čak u svojevrsnom "polemičkom" odnosu s djelima kršćanske provenijencije?
Jako nam je važno da u našim knjižarama bude zastupljen cjelokupni izdavački program ostalih hrvatskih vjerskih nakladnika jer ne želimo preferirati samo vlastite naslove pa time postati tzv. nakladnička knjižara. Od početka smo se trudili da u našim knjižarama budu zastupljeni ne samo vjerski nakladnici nego da imamo i ponudu izdanja onih nakladnika koji nisu dominantno ili uopće vjerski, ali imaju barem jedan naslov koji se uklapa u profil naših knjižara, a taj je puno širi od našeg nakladničkog profila. Verbumove knjižare, kao i naša web knjižara verbum.hr, uz cjelokupnu ponudu vjerskih izdavača uključuju i velik broj izdanja s područja publicistike, društvenih i humanističkih znanosti, lijepe književnosti itd. Osim toga, dijalozi u Katoličkoj Crkvi puno su otvoreniji i dinamičniji nego se to mnogima izvana čini, a naše knjižare uvijek odražavaju taj pluralizam. I u svom izdavačkom programu ne bježimo od različitosti pa objavljujemo i djela autora koji nisu katolici kao što su primjerice veliki C. S. Lewis, Francine Rivers itd. Prošle godine smo objavili knjigu Tihona Ševkunova "Nesveti sveti" koja također nije katolička, autor je pravoslavni monah, trenutno episkop, no riječ je o sjajnoj knjizi koju su mnogi katolici rado čitali i po nekoliko puta. I ja sam jedan od njih. Ne bježimo od provokativnih naslova što potvrđuje i činjenica da za objavljivanje pripremamo i knjigu Roda Drehera "Benediktova opcija" koja je već izazvala brojne polemike, po nama više nego konstruktivne i dobrodošle. A takvih primjera ima još jako puno i u našim knjižarama i u našem izdavačkom programu. Polemičnost je dobrodošla i izgrađujuća ako je konstruktivna i argumentirana, ali pamflete kod nas sigurno nećete naći.
Gledano iz pozicije direktora Verbuma, dakle i njegovog izdavačkog segmenta, jeste li zadovoljni u kolikoj su mjeri Verbumova izdanja, ili barem njihov dio, prisutna u "svjetovnim" knjižarama?
Držimo da je i naša obveza izlaziti izvan geta u koje bi nas drugi ponekad željeli spremiti, izvan sakristija i prostora oko crkava. Iako imamo veliki broj vlastitih knjižara u većini hrvatskih gradova, trudimo se svojim knjigama biti prisutni u ponudama svih knjižara, ne samo onih vjerskih. S obzirom da se držimo svih postulata zanata, od izbora i ponude naslova, izrade i opreme knjige, promocije i distribucije, većina knjižara s nama rado surađuje. I mi smo vrlo zadovoljni tom suradnjom, naše knjige izlažu se u izlozima tih knjižara i na ključnim policama, a publika ih dobro prihvaća. Naša probrana izdanja mogu se pronaći čak i u poslovnicama Hrvatske pošte. Koristimo sve distribucijske kanale i kao izdavači nemamo nikakvih nesporazuma i problema s knjižarima, dapače, možda stoga što smo i sami knjižari razumijemo kako izgleda život i s te strane zavjese koju mnogi nakladnici nepravedno podcjenjuju.
Knjižarstvo u Hrvatskoj tek je u posljednjih godinu-dvije prepoznato kao važna karika tzv. lanca knjige, sve ovo vrijeme bilo je prepušteno samom sebi, pa dok je u nakladništvo na osnovu različitih oblika potpore ušlo nekoliko stotina milijuna kuna, knjižarstvo se praktično održalo i razvilo mahom pod skutima pojedinih jačih nakladnika, ali jednako tako djelomično i posrnulo. Računa li i Verbum na kakve mjere potpore knjižarstvu, i kako uopće gledate na današnje stanje u knjižarstvu?
Jako smo zainteresirani za te mjere potpore i držimo da je najprirodnije mjesto prodaje knjiga knjižara, a ne kiosci ili sajmovi knjiga koji često devalviraju vrijednost knjige i pretvaraju se u buvljake. Bez zdravog knjižarstva nema ni zdravog nakladništva, stoga je potpora više nego dobrodošla. Svaki oblik potpore u kulturi malih naroda nužan je ako se kulturu želi zaštititi. Vjerujemo da potpora za knjižare ne bi smjela zaobići ni nas, ali naše dugogodišnje iskustvo u ovom „sportu“ govori nam da udaljenost od očiju znači udaljenosti i od srca, pa su i rezultati potpora proporcionalni udaljenosti od Zagreba.
Koje bi bile najučinkovitije mjere za oporavak hrvatskih knjižara, pa i za otvaranje novih iza kojih ne bi nužno stajale izdavačke kuće, jer u Hrvatskoj gotovo da i ne postoje nenakladničke knjižare?
Najučinkovitija mjera za oporavak hrvatskih knjižara bila bi efikasna populacijska politika, ova kojoj trenutno svjedočimo depopulacijska je, ili su barem njezini rezultati takvi. Nakladničke knjižare nisu same po sebi problem, one su posljedica nepostojanja distributera i čestog propadanja knjižarskih lanaca, od kojeg se ne stignemo ni oporaviti radi brojnih dugova koji nam ostanu kod svakog takvog stropoštavanja nekog velikog knjižarskog lanca. Nakladničkim knjižarama pogrešno se nazivaju one knjižare kojima su nakladnici vlasnici, a ispravno bi bilo nazvati tako samo one knjižare koje prodaju isključivo svoje naslove, što kod nas, a i kod većine drugih hrvatskih knjižara nije slučaj. Možda takav knjižar češće izloži svoje knjige u izlozima jer mu je rabat na vlastitom izdanju veći nego onaj od drugog nakladnika, ali je svjestan da mora imati široku ponudu ako želi imati široku publiku. Dakle, ovo što nazivate nakladničke knjižare potpuno su kriva meta, one ne samo da nisu krive za loše stanje knjižarske scene, već su zaslužne da takva scena uopće postoji.
Aktivni ste u Zajednici nakladnika i knjižara pri HGK, paralelno se i znanstveno bavite i praćenjem knjižnog tržišta... kako gledate na današnju situaciju u kojoj se ono nalazi, dijelite li pogled onih koji s podosta pesimizma konstatiraju da smo, posebno u posljednjih desetak godina, "zaostali u razvoju". Pri čemu to nije nužno pitanje kvantitativnih pokazatelja (broj novih naslova, broj nakladnika i knjižara, čitateljska struktura...) već i razine profesionalne (ne)organiziranosti pa onda i (ne)učinkovitosti knjižne branše?
U odnosu na godine prije velike krize 2008. od koje se knjižarsko nakladničko tržište još nije oporavilo, stanje je po broju novoobjavljenih naslova puno slabije. Trenutna situacija ipak je zdravija jer je realnija i odražava stvarno stanje, ono prije 2008. bio je mjehur od sapunice koji se pumpao i puknuo bi prije ili kasnije, bez obzira na globalnu krizu. Knjižare su se otvarale, ali se računi za prodane knjige nisu plaćali, svi su imali brojke, ali nisu imali novce. Trenutno u Hrvatskoj posluje manje knjižara i s manje prodajnih kvadrata, ali postojeći tržišni akteri su zdravi, znaju svoj posao i plaćaju prodane knjige. To je temelj za opstanak, ne treba se zanositi godinama velikog nerealnog mjehura od sapunice, on nikad više neće doći, i dobro je da ne dođe.
I za kraj, s kojim se teškoćama Verbum susreće kao izdavač, a s kojima kao vlasnik knjižarskog lanca?
Teškoće s kojima se susrećemo standardne su za većinu nakladnika i knjižara. I nakladnici i knjižari imaju isti problem: malobrojan smo narod pa su naše naklade višestruko manje od onih u npr. Italiji, Njemačkoj, Francuskoj… a posao i mnogobrojni ulazni troškovi u izradi knjige su isti. Stoga je izrada naslova kod nas po jedinici višestruko skuplja, a točka pokrića puno veća. Iz toga proizlaze svi ostali problemi: nepostojanje distribucijske mreže, vašarizacija i hiperinflacija tzv. sajmova knjiga, neplaćanje prodanih knjiga, niske naklade, visoke cijene tiska...
*** bitno proširena verzija razgovora koji je u skraćenom obliku prvotno objavljen u prilogu BestBook tjednika Express.