U knjizi "Naracije i znakovi" autor je istražio velik broj knjiga koje se bave hrvatskom i srpskom poviješću, a nastale su u Hrvatskoj i Srbiji od vremena Drugoga svjetskog rata do danas. Uspoređujući jezičnu građu, on pronalazi velike razlike na semantičkoj i semiotičkoj razini što objašnjava mnogim ideološkim proturječjima u Hrvatskoj odnosno Srbiji u to vrijeme.
 
Monografija se sastoji od dvije cjeline. U prvoj, Semioza tematike i opći smisao nacionalnih povijesti, odgovara se na važna teorijska i tekstološka pitanja; autor se zadržao na analizi historijskih tekstova i historijskoga diskursa unutar postojećih jezičnih odnosa. U drugoj je cjelini, Kodovi i znakovi ili povijesne predodžbe i njihovi jezici, autor izvršio semiotičku analizu te se bavi "znakovima i kodovima te njihovim korelacijama u komunikaciji". Svoje je  teze  potkrijepio zanimljivim primjerima i analizom pojmova iz objavljenih sinteza hrvatske i srpske historiografije.
 
Autor ističe da je već površnom analizom hrvatskih i srpskih povijesnih djela, prvenstveno znanstveno-popularnih sinteza, utvrdio da je broj izdanja povijesnih monografija istih autora usporedno objavljenih u obje republike iznenađujuće malen. Iako postoji jezična sličnost i određena regionalna i kulturna bliskost među Hrvatima i Srbima, autor ističe da to ipak ne znači da će se govornici tih dvaju jezika slagati u važnim pitanjima svojih nacionalnih historija te se međusobno u potpunosti razumjeti na dubljoj razini.
 
Za svoje je teze Czerwinski dao brojne primjere preko pojmova kao što su Jugoslavija, domovinski rat, građanski rat... Primjerice, riječ ujedinjenje u hrvatskoj i srpskoj historiografiji imala je više različitih značenja u pojedinim povijesnim trenucima. U hrvatskom historiografskom diskursu autor pronalazi sljedeće specifične izraze: hrvatske zemlje, hrvatsko ime, kolijevka srednjovjekovne hrvatske države, dvojstvo hrvatskoga Sjevera i Juga... a u srpskim sintezama: jedinstvo srpskog življa, čuvar srpskog narodnog jedinstva, srpsko pleme.
 
***
 
Poljski filolog i slavist Maciej Czerwiński autor je dviju monografija o hrvatskome jeziku (Jgzyk, ideologia, narod, 2005; Semioza gatunku - Semioza stilu, 2011). Priređivač je albuma poljskih intelektualaca posvećena stradalnicima potresa u Zagrebu 1880. godine (Krakow Zagrzebiowi / Krakov Zagrebu, 2011), 2011).
 
Predaje na Odsjeku za slavistiku Jagelonskog sveučilišta u Krakovu, a bio je gostujući profesor na sveučilištima u Zagrebu i Rijeci. Član je međunarodnog uredništva časopisa "Fluminensia".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.