Knjiga oslikava tranzicijske prakse u urbanizmu Zagreba pokušavajući ih komparirati sa onim u razvijenijim sustavima Europe. Dobar dio tekstova sačinjavaju stručni članci objavljeni u dnevnom tisku (Vjesnik, kulturna rubrika) i stručnim časopisima (ČIP i različite publikacije izdavane povodom seminara i stručnih događanja).

Tekstovi u knjizi sugeriraju različita rješenja i koncepte urbanističke dokumentacije (GUP, neformalni planovi, gradski projekti), kao i planerska iskustva europskih gradova -  Pariza, Lyona, Lisabona, Minhena, Helsinkija i drugih. 

Knjiga se može promatrati kao kritički prilog analizi tranzicijskog urbanističkog planiranja, ali i kao moderator promjena gradskih praksi u planiranju.


Knjiga sadrži: 

- izabrane autorske tekstove grupirane u tri tematske cjeline: O Zagrebu drukčije, Drugi gradovi drukčije,  Umjesto CV-a 

- Tematske cjeline knjige koje obuhvaćaju poglavlja: Okviri oko željeznice/O željeznici drukčije, Integrirani grad, Trešnjevka, Trnje u tranziciji, U potrazi za "Junckspaceom", Neboder-Gradski projekti, Prostor između ili Grad na Savi, Gradska avenija, Grad bez automobila?, Bespravna gradnja, Zagrebački donji grad- mjesto obnove ili "Teren za izgradnju", Zašto "Ne" Podreccinom projektu na lokaciji Cvjetni Trg, E8, Konsolidacija gradnje, O predpostavkama prijedloga Zakona o prostornom uređenju, Gdje je zagrebački urbanizam AD 2000?, Lisabon se okreće prošlosti, Sastanak u Lisabonu, Arhivi nisu samo za arhivske ovisnike, Helsinki – Kako graditi grad, Finska, Paris – Lyon promemo, Od Dubrovnika do Vrbika, Lisabon, Zabilješke s jednog foruma, Amo t̕Amo, Amo t̕amo ide dalje...Provence

- O autoru

- 35 ilustracija (autorski crteži Borislava Doklestića)

**


O Zagrebu drukčije (fragment):

Zagreb prepoznajemo po mjerilu umjerenog grada, po zelenim prstima Medvednice koja ulazi u grad i donjogradskim zelenim ortogonalama koje završavaju na pruzi i Glavnom kolodvoru. Željeznica je preblizu gradu i pruga je barijera grada, uobičajena je sintagma svih kritika prvih regulacija i svih planerskih istraživanja grada. Već Lenuci 1907. predlaže sistem zaglavnih kolodvora koji bi trebali osloboditi grad južne barijere prema Trnju. Položaj pruge i kolodvora od tada definitivno nosi izrazito negativni predznak; Pruga i kolodvor su blokirali razvoj grada prema jugu. Rastom grada i prelaskom grada preko pruge taj problem se još naglašavao. Istina je možda bliže onim razmišljanjima koja govore, kako je pruga krivo optužena jer je njena gradnja u onom vremenu "predaleko u poljima" ubrzala i ono malo širenje grada prema jugu, bez nje bi grad bio još longitudinalniji u svakoj etapi. (prof. Marinović - Uzelac u komentaru natječajnih radova za središnji teritorij grada 1984. god.).

Drugi gradovi drukčije (fragment):

Generalni urbanistički plan Helsinkija je strukturiran od tri dokumenta: prvi je strateški plan grada, drugi je, kod nas mistificirani zoning grada, ili namjena površina, a kod njih rutinski dokument koji daje sadržajni okvir za prihvaćene strategije grada. Treći papir je "terminski plan zoninga" koji daje etape realizacije novih zona grada. Svaki od tih dokumenata se posebno elaborira i usvaja. Strateški plan grada je dokument koji se sastoji od jednostavnih, svima jasnih crteža i teksta. Za razliku od jednostavnosti dokumenta, javne odluke o tom dokumentu su obvezujuće za cijelu mrežu aktivnosti Grada i za sve političke elite i njihove resore u rasponu od 15 godina.

Umjesto CV-a (fragment): 

Ako govorimo o kulturi bavljenja prostorom na meridijanima dodira Mediterana i Srednje Evrope, ne možemo zaobići poruke Dubrovnika. Posebno to ne mogu ja, koji sam prve spoznaje o svijetu izvan (a i onom u) doživljavao u njegovim prostorima. Te poruke su postale mjerilo stvari i za ono što je komparabilno ali i za potpuno neusporedive teme. 

Pri tom moram naglasiti da je tu najmanje važno mjerilo grada u doslovnom smislu riječi.  Uostalom mjerilo našeg mediteranskog grada i jest razlogom, da je neopravdano ignoriran od istraživača fenomena europskog grada. (M. Prelog)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.