Dugoočekivana kontroverzna knjiga jedne od najpoznatijih francuskih filozofkinja, autorica romana, eseja i memoara. "Drugi spol" prvi put na hrvatskom jeziku!
 
Prvo izdanje pojavilo se 1949. g., s jedne strane izazvavši skandal, posebno zbog pogleda na majčinstvo, a s druge odobravanje. Njezin jednostavan stil, filozofska misao i ponekad neuvijen jezik, njezin poziv na oslobađanje žene kroz rad te njezina ustrajnost u dokazivanju da je „ženska priroda“ samo društveni konstrukt, doveli su do toga da se knjigu do dana današnjeg smatra stupom feminizma.

Knjiga se bavi identitetom i drugošću žene te je predstavlja kroz brojne perspektive: biološku, psihoanalitičku, marksističku. Sve je to učinjeno kroz prizmu egzistencijalizma, filozofije čija je de Beauvoir bila pobornica. Autorica također obrađuje književne prikaze žene na primjerima D. H. Lawrencea, Bretona, Stendhala itd.

Simone de Beauvoir se bavi proživljenim iskustvom žene, njezinim formativnim godinama, položajem i preporučenim putom oslobađanja kroz obrazovanje i rad. Može se bez pretjerivanja reći da je knjiga temelj današnjih sve popularnijih rodnih studija, jer, kako kaže Judith Butler, Beauvoirina formulacija „Žena se ne rađa, nego postaje ženom“ prvi put u povijesti razdvaja pojmove „spola“ i „roda“. Knjiga je prevedena na četrdeset jezika.

Simone de Beauvoir (1908 – 1986) – francuska filozofkinja, autorica romana, eseja i memoara. U 21. godini postala je najmlađa osoba – ali tek deveta žena – u francuskoj povijesti s položenim državnim ispitom iz filozofije. U to vrijeme upoznaje Jean-Paula Sartrea s kojim je provela cijeli život dijeleći s njim više od pola stoljeća političke i intelektualne stavove. Njihova veza i danas se smatra jednom od najnekonvencionalnijih u Francuskoj.

Kao profesorica filozofije i pobornica egzistencijalizma, Simone de Beauvoir prepleće svoje intelektualne interese s književnim stvaranjem te tako temama koje obrađuje u svojim romanima nastoji ilustrirati neka filozofska pitanja. U istim djelima odražava se i njezina uključenost u socijalne borbe onoga doba.

Prvi roman "Gošća" (L’Invitée) objavljen joj je 1943. Uslijedili su romani "Krv drugih" (Le Sang des autres, 1945.), "Svi su ljudi smrtni" (Tous les hommes sont mortels, 1946.) te drama "Beskorisna usta" (Les Bouches inutiles, 1945.). Za roman "Mandarini" (Les Mandarins) primila je 1954. Goncourtovu nagradu.

Uz književnost je pisala eseje i memoare, a u njima je i srž njezine egzistencijalističke misli. Memoare "Uspomene dobro odgojene djevojke" (Mémoires d'une jeune fille rangée,1958.) i "Sasvim blaga smrt" (Une mort très douce, 1964.) jednoglasno je pozdravila kritika, a osvojili su i bezbrojnu publiku. Svoj međunarodni ugled Simone de Beauvoir duguje filozofskom djelu "Drugi spol" (Le Deuxième Sexe) objavljenome 1949., koji je postao okosnicom modernoga feminizma.

Otkako je 1929. upoznala Sartrea, upravo zahvaljujući njoj kao par su se prometnuli u ogledni primjer slobode i intelektualne suradnje. Otad se još predanije posvetila načelima koja je zastupala, a osobito od početka 1970-ih godina feminističkoj borbi. Posmrtno objavljen kratki roman "Nerazdvojne" (2020.) iznova je pobudio zanimanje čitatelja za nju i njezin rad.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.