Altarističke radionice na granici : Barokni mramorni oltari u Rijeci i Hrvatskom primorju
- Nakladnik: Leykam international
- 05/2016.
- 396 str., meki uvez
- ISBN 9789533400204
- Cijena: 46.45 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U knjizi se kronološki prikazuje pojava i razvitak mramorne crkvene opreme i s njome povezane skulpture na području Rijeke i Hrvatskoga primorja od kraja XVII. do kraja XVIII. stoljeća.
Početkom ovoga razdoblja to je područje, kao i susjedne regije, bilo posve ovisno o klesarskim radionicama u Goriziji. Te su pak radionice svoje oltare isprva opremale uveženim skulpturama izrađenim u Veneciji, a zatim su za taj posao angažirale putujuće kipare. U crkvama u Kastvu, na Trsatu i u samoj Rijeci susreću se tako altaristička ostvarenja obitelji Pacassi i Zuliani, koja krase skulpture vrsnih mletačkih kipara poput Paola Callala, Angela Putija i Jacopa Contierija.
Tipologija oltara, kao i oblikovne i stilske karakteristike na njima zastupljenih skulptura, nadovezuju se pri tome kako na primjere u umjetničkom središtu - Veneciji - tako i na one u crkvama susjednih regija (Istre, Goričko-gradišćanske grofovije, Kranjske). Ubrzo se u Rijeci trajno nastanio Antonio Michelazzi - kipar i altarist rođen u Gradisci di Isonzo te u gradu otvorio vlastitu altarističko-kiparsku radionicu čija će aktivnost obilježiti četvrto i peto desetljeće XVIII. stoljeća.
Michelazzijeva je radionica opseg svoje djelatnosti proširila na prostor Primorja (Senj, Bribir) i Pazinske grofovije u središnjoj Istri, ali i otoke Krk i Cres - tada pod mletačkom vlašću. Djelujući u gradu pod habsburškom vlašću, ova je radionica zaslužna i za iznimnu ulogu Rijeke u produkciji mramorne skulpture za naručitelje u udaljenim središtima poput Zagreba i Graza.
Svrstavši se na kartu središta mramorne skulpture na području Habsburške Monarhije (uz bok Goriziji i Ljubljani), Rijeka je tu ulogu potvrdila i u drugoj polovici XVIII. stoljeća kada u njoj djeluju kipari i altaristi poput Pietra Fadige, Sebastiana Petruzzija i obitelji Capovilla. Oni nastavljaju s opremanjem crkava u gradu i široj regiji te nasljeđuju ranije uspostavljene veze sa zagrebačkim naručiteljima sve do izmaka baroknoga razdoblja.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.