Povijesni trenutci koji određuju sudbinu i budućnost svijeta: Stefan Zweig naziva ih zvjezdanim trenutcima čovječanstva. U četrnaest minijatura opisuje velike trenutke ljudske povijesti koji su do danas ostavili duboke tragove: od osvajanja Bizanta i borbe za Sjeverni pol, preko nastanka Marseljeze i otkrića Eldorada, pa do prvih riječi izgovorenih preko Atlantika.

Stefan Zweig u pričama koje se ne ispuštaju iz ruku pokazuje da smjer kretanja svijeta uvijek određuju dosezi ili promašaji pojedinaca. 

Danas se knjiga "Zvjezdani sati čovječanstva" smatra klasičnom lektirom i uz "Novelu o šahu" Zweigova je knjiga o kojoj se najčešće razgovara na nastavi: „Slava ove knjige temelji se međutim na tome što taj prikaz već naraštajima pomaže da stvarno, gotovo neposredno, dožive kako političku, tako i povijest otkrića i umjetničkih dosega.“

Stefan Zweig odrastao je u obitelji židovskog podrijetla, studira i neumorno putuje svijetom oblikujući sebe i svoj književni izraz. Doktor filozofije, erudit i svjetski putnik, Zweig je jedan od najvatrenijih pobornika duhovnog jedinstva Europe i glasnogovornik mira u svijetu. Njegove pjesme, novele, eseji i drame nastaju pod utjecajem simbolizma, impresionizma i psihoanalize. Iz tog razdoblja najpoznatije su zbirke novela «Amok» (1922), «Stranputice osjećaja» (1927) i «Novela o šahu» (1941), te njegov jedini roman, «Nestrpljivo srce» (1938).

Svjetsku mu slavu donose portreti i biografije znamenitih povijesnih ličnosti: političara, istraživača, pisaca («Joseph Fouché», 1929; «Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog», 1935; «Maria Stuart», 1935; «Magellan», 1938). Najbolja ostvarenja dao je za života na području književnih eseja i biografskih studija («Tri majstora», 1920; «Borba s demonom», 1925; «Tri pjesnika», 1928).

Vrijeme i svijet njegovih likova dočarao je u šaroliku povijesnom ruhu, pa se mnoge njegove stranice doimaju poput pjesničkih tumačenja izabranih poglavlja iz kulturne povijesti. U tom je duhu napisana i njegova poshumno objavljena autobiografija «Jučerašnji svijet» (1943), jedno od njegovih najvažnijih djela.

Za vrijeme nacizma odlazi u emigraciju, boravi u Engleskoj i Americi da bi potom u Petropolisu kraj Rio de Janeira, zajedno sa svojom drugom ženom, mlađom 30 godina, prijašnjom tajnicom, izvršio očajničku odluku - samoubojstvo. Brazilski predsjednik Vargas dao je supružnike Zweig pokopati o državnom trošku, a u novinama se o njima pisalo kao o žrtvama fašizma.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.