Roman "Nagypénteken nem illik kertészkedni" objavljen je 2019. kao dio serije Scolar Live nakladničke kuće Scolar, koja se usredotočuje na djela mladih inovativnih autora. Već sam upečatljiv i znakovit naslov – "Na Veliki petak nije red vrtlariti" – mami osmijeh na lice i daje naslutiti temu zbirke novela: što je red, što nije red, što priliči, a što ne, što je prihvaćeno, a što nije. Samom tom rečenicom budi se asocijacija na odgojno-obrazovni sustav i kulturu u kojoj odrastamo u Mađarskoj, ali i u Hrvatskoj, Italiji i mnogim drugim zemljama regije.

Pripovjedačica je mlada žena koja živi u Milanu sa svojim divnim talijanskim dečkom. Ide u IKEU s njegovim divnim roditeljima i nastoji udovoljiti njegovoj divnoj teti. Knjiga progovara o dvjema fazama života pripovjedačice: njezinu djetinjstvu u ruralnoj Mađarskoj i o svakodnevici odrasle žene u Milanu. Dvije vremenske ravni povezane su narativnom perspektivom, koja je smjela, ali i naivna. Iskustva i doživljaji pripovjedačicu ponekad ostavljaju ravnodušnom, a često je na simpatičan način i ljute. Ona želi slijediti vlastite želje, ali je neprestance sputana očekivanjima drugih. Tekstovi stvaraju impresivan luk, da bi se na kraju oprostili od ljubavi i očekivanja.

Ali u djelu ne nalazimo patos, melankoličnu tugu ili brigu. Proza je duhovita i autorefleksivna, a glas dječjeg čuđenja baca svjetlo na mnoga nerazumljiva očekivanja koja odrasli svijet postavlja pred nas i u prvi plan stavlja percepciju života koju dijeli generacija rođena 1980-ih. Ovaj tečan tekst prožet profinjenim humorom vodi nas kroz unutarnji razvoj mlade žene preplavljene i zagušene konvencijama, željama i očekivanjima svoje okoline. Trebamo li se tvrdoglavo držati anakronih tradicija? Možemo li ikoga kriviti, svoje roditelje ili bake i djedove, za vlastitu nesreću?

Kontrasti između života u Italiji i života u Mađarskoj pružaju nam interpretacijski horizont, a evokativni opisi humoristične usporedbe o kojima možda nismo ni razmišljali, ali će nam svejedno zvučati tako poznato i tako proživljeno. Nije to potraga za manjinskim identitetom u društvu, već upravo za osobnim, individualnim identitetom žene koja je pripadnica većinskog naroda u državi baštinici komunističke prošlosti i demokratske pretvorbe, a opet, potraga koja je vrijedna truda u svakom društvenom kontekstu ili državnom režimu.

Zsófia Czakó rođena je 1987. u Győru u Mađarskoj. Otprije nekoliko godina živi u mjestašcu Tard, a inače je radila kao turistički vodič za španjolski, talijanski i engleski jezik.

Prvo djelo, zbirku novela pod naslovom "Nagypénteken nem illik kertészkedni" (Na Veliki petak nije red vrtlariti) objavila je 2019., a 2021. osvojila je stipendiju za pisce Mastercard te objavila drugu knjigu, roman pod naslovom "Szívhang" koji je 2025. preveden na hrvatski pod naslovom "Otkucaj srca" (prevela Lea Kovács).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.