Svi su se čudom čudili kad je neugledni doktor B., austrijski emigrant na putničkom parobrodu od New Yorka do Buenos Airesa, gotovo slučaj no zaigrao protiv aktualnog svjetskog šahovskog prvaka Mirka Čentovića te zaigranom lakoćom pobijedio protivnika koji je igrao mehanički, rutinirano. No partija šaha budi sjećanja na teror zatočeništva u nacionalsocijalizmu i ponovno otvara ranu u duši koja iznova prijeti duševnomu zdravlju doktora B.-a.

"Novela o šahu" smatra se posljednjim i najpozna tijim djelom Stefana Zweiga u čijem se središtu radnje nalazi sučeljavanje nezamislivih psihičkih ponora, koje bivši zatvorenik Gestapa nosi u sebi, s površnim načinom života bogatih putnika. Partija šaha u početku samo je obična zabava, tek isplativ sport, ali u liku zatvorenika, doktora B.-a, koji se tijekom zatočeništva intenzivno bavio šahom, dobiva dublje značenje.

Ovo pripovjedačko remek-djelo objavljeno je na mnogim jezicima, dvaput je filmski ekranizirano, a prema njemu su nastali i balet i opera.

Stefan Zweig odrastao je u obitelji židovskog podrijetla, studira i neumorno putuje svijetom oblikujući sebe i svoj književni izraz. Doktor filozofije, erudit i svjetski putnik, Zweig je jedan od najvatrenijih pobornika duhovnog jedinstva Europe i glasnogovornik mira u svijetu. Njegove pjesme, novele, eseji i drame nastaju pod utjecajem simbolizma, impresionizma i psihoanalize. Iz tog razdoblja najpoznatije su zbirke novela «Amok» (1922), «Stranputice osjećaja» (1927) i «Novela o šahu» (1941), te njegov jedini roman, «Nestrpljivo srce» (1938).

Svjetsku mu slavu donose portreti i biografije znamenitih povijesnih ličnosti: političara, istraživača, pisaca («Joseph Fouché», 1929; «Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog», 1935; «Maria Stuart», 1935; «Magellan», 1938). Najbolja ostvarenja dao je za života na području književnih eseja i biografskih studija («Tri majstora», 1920; «Borba s demonom», 1925; «Tri pjesnika», 1928).

Vrijeme i svijet njegovih likova dočarao je u šaroliku povijesnom ruhu, pa se mnoge njegove stranice doimaju poput pjesničkih tumačenja izabranih poglavlja iz kulturne povijesti. U tom je duhu napisana i njegova poshumno objavljena autobiografija «Jučerašnji svijet» (1943), jedno od njegovih najvažnijih djela.

Za vrijeme nacizma odlazi u emigraciju, boravi u Engleskoj i Americi da bi potom u Petropolisu kraj Rio de Janeira, zajedno sa svojom drugom ženom, mlađom 30 godina, prijašnjom tajnicom, izvršio očajničku odluku - samoubojstvo. Brazilski predsjednik Vargas dao je supružnike Zweig pokopati o državnom trošku, a u novinama se o njima pisalo kao o žrtvama fašizma.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.