U ljeto 1936. nizozemski liječnik Jacq šalje svoju 18-godišnju kćer Jannu k Egonu von Bötticheru, Nijemcu s kojim se sprijateljio kao mladić. Taj aristokrat i vrsni mačevalac, koji će pomoći Janni da usavrši mačevalačke vještine, ležerno provodi dane na svome ladanjskom imanju, gdje organizira zabranjenu menzuru za studente: dvoboj u kojemu sudionici nanose vidljive ozljede jedni drugima kao znak hrabrosti. Egon je zagonetan lik, privlačan i neodoljiv, pa se Janna neizbježno zaljubljuje u njega.

Ali, "Nizozemska djeva" (De Nederlandse maagd) nije samo priča o ljubavi i gubitku nevinosti. Pred Jannom se otvara nov, nepoznat svijet pun zagonetki o pravoj prirodi odnosa između njezina oca i Egona. Dvojica muškaraca upoznala su se u Prvome svjetskom ratu, davno izgubljenom vremenu koje je prethodilo usponu nacista na vlast. Jannina inicijacija u svijet odraslih proturječno je i zbunjujuće iskustvo. Aristokratski kodeks časti, s njegovim poimanjima hrabrosti i junaštva, pokazao se jalovim u susretu s predstojećom erom barbarstva.

Kroz Jannino iskustvo Marente de Moor priziva u čitateljev um nemirno ozračje vremena u kojemu se dogodio veliki povijesni preokret, živopisno oslikavajući nesigurnost i napetosti koje su prethodile Drugome svjetskom ratu.

Iz kritike:

Autoričine prirodne metafore obiluju animalističkom snagom, a njezina su promišljanja istodobno pronicava i jedinstvena, dok način na koji opisuje uzavrelo i nabijeno ozračje koje je vladalo netom prije početka Drugoga svjetskog rata svjedoči o njezinoj velikoj pripovjedačkoj sposobnosti. - Frankfurter Allgemeine Zeitung

Prekrasno uobličenim rečenicama, autorica doziva prijeteće ozračje, moralne dvojbe i žestoke strasti. [...] Istodobno majstorski održava napetost, sve dok Damoklov mač konačno ne padne. - NRC Handelsblad

S Marente de Moor nizozemska je književnost dobila vrlo originalnu spisateljicu, čija se mašta doima neiscrpnom, i nadamo se da će napisati još puno romana, uzbudljivih kao što je i ovaj. - Trouw

Marente de Moor (1972.) studirala je slavenske jezike, a 1990-ih živjela je u Rusiji, gdje je radila za ruske i nizozemske medije. Njezine kolumne o apsurdnosti ruske svakodnevice sabrane su i objavljene u "Petersburgse vertellingen" 1999. Nakon povratka u Nizozemsku nekoliko je godina radila za tjednik HP/De Tijd. Njezin vrlo hvaljen prvijenac "De overtreder" ("Prijestupnik") iz 2007. objavljen je u Njemačkoj 2010. u izdanju nakladničke kuće Suhrkamp Verlag pod naslovom "Amsterdam und zurück". Od 2009. radi kao tjedni kolumnist za politički časopis "Vrij Nederland". Njezin drugi roman povijesne tematike, "De Nederlandse maagd" (Nizozemska djeva) objavljen je 2010. godine uz dobre kritike i uskoro preveden na više jezika. Za taj je roman autorica 2011. primila najpopularnije priznanje za književnost u Nizozemskoj, Književnu nagradu AKO (AKO Literatuurprijs), a 2014. Nagradu EU za književnost. Njezin treći roman, "Roundhay, tuinscène" ("Scena u roundhayskom vrtu") nominiran je za književnu nagradu Libris 2014.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.