Dubravko Detoni u formi dnevničkih zapisa, dakle svakodnevnog bilježenja svijeta oko sebe, ispisuje tekst koji možemo iščitavati i kao prozu i kao poeziju i kao mikroeseje o svakodnevici, prolaznosti ili pak umjetnosti. No jednako tako, ili još važnije, Dubravka Detonija, jednog od naših najznačajnijih suvremenih kompozitora, nikada nije zanimala samo poruka, već i način na koji je ona prenesena. Detonija zanima sama bit riječi, njezina izvornost i njezino pretvaranje u nešto drugo. On se vraća Hansu Christianu Andersenu, kojega iščitava dječački zaigrano pa potom stvara svoju razigranu kompoziciju, pjesmu u prozi ili prozu u pjesmi.

Svojim imaginarnim intimnim dijalogom s Andersonom, Mozartom, prirodom, glazbom, ali nadasve jezikom – jer jezik je i glazba i matematika, i umno i zaumno – Detoni iznova kreira. Kod Dubravka Detonija jezik je instrument kojim se on igra i poigrava, od kojeg stvara nove, drugačije slike i metafore, jezik postaje ili, bolje rečeno, ostaje osnovna građa ne samo teksta već i mišljenja i promišljanja samoga. Detonijevi "Krajobrazi ili Nakon čitanja Andersena" knjiga su koja se može čitati i razumjeti na onoliko načina koliko je pogleda na svijet.

Dubravko Detoni, skladatelj, pijanist i pisac, rođen je u Križevcima 1937. Školovao se u Zagrebu, Sieni, Varšavi, Darmstadtu i Parizu. U svojem skladateljskom radu traga za novim mogućim smislom glazbe oslobođene svih zadanih formulacija. Rezultati takva traganja učinili su ga krajem šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća jednom od najistaknutijih skladateljskih osobnosti u Hrvatskoj, dobitnikom mnoštva nagrada u domovini i inozemstvu.

Autor je 140 raznorodnih glazbenih opusa, niza glazbeno-scenskih spektakala i prostorno-multimedijalnih projekata. Glazbena djela izvođena su mu na najvećim svjetskim festivalima, tiskana u zemlji i svijetu te objavljena na pedesetak diskografskih izdanja. Utemeljitelj je i umjetnički voditelj ansambla za suvremenu glazbu ACEZANTEZ, s kojim je od 1970. u više navrata i sa zapaženim uspjehom obišao gotovo čitav svijet.

Bio je dugogodišnji glazbeni urednik i producent HRT-a, gdje se istaknuo nizom glazbenih radijskih i televizijskih emisija. Jedan je od najzanimljivijih hrvatskih pjesnika, uvršten u gotovo sve antologije, redovito objavljivan u hrvatskim književnim časopisima.

Autor je dvanaest knjiga poezije, proze, eseja, putopisa, dnevničkih zapisa i glazbenih komentara. Objavljene knjige: "Panopticum musicum", "Glasovir na koturaljkama", "Prekrasno čudovište vremena", "Dimnjačar briše kući nos", "Trulo svjetlo", "Noćni svirač", "Predasi tišine" i "Priča prema gore" i (trotomni) "Atlas života".

Znatan dio tekstova iz "Atlasa života" i "Krajobraza" objavljen je u časopisima Forum, Dubrovnik, Kolo, Republika, Književna republika i Cantus te emitiran na Trećem programu Hrvatskoga radija u kultnim emisijama Danijela Dragojevića Poezija naglas i Dnevnici i pisma.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.