Moj interes za znanstveno istraživanje planiranih seoskih naselja na prostoru Hrvatske započeo je krajem 1980-ih, nakon završetka Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i u vrijeme pohađanja tadašnjeg Poslijediplomskog studija, smjer Graditeljsko nasljeđe, u Splitu. Interes je ubrzo prerastao obveze pohađanja jednog poslijediplomskog kolegija i postao je temom moga doktorskog rada. Ova disertacija, obranjena još 2005. godine, čini okosnicu knjige. No, temi sam se vraćala kad god su mi obveze dopuštale pa sam na kraju stari tekst mogla dopuniti i proširiti brojnim spoznajama dobivenima u kasnijim istraživanjima.

Iako se u Hrvatskoj ruralna baština još mora izboriti za svoje mjesto u shvaćanju kulturne baštine i njene zaštite, svjetske tendencije bude nadu da će se to dogoditi u dogledno vrijeme. Naime, brojnim se dokumentima na svjetskoj, a pogotovo na europskoj pa onda i na nacionalnim razinama, potiče integralno sagledavanje kulturne baštine, kao i toga da su svi članovi društva odgovorni za njeno očuvanje i unaprjeđenje.

U planovima razvoja Hrvatske prostorna struktura sela kao baština još je uvijek neprepoznata, a time i neiskorištena, unatoè zaključku Vijeća Europske unije iz 2014. kako je kulturna baština važan strateški resurs za održivi razvoj.

Budući da baština sela još uvijek nije dovoljno istražena, prezentirana i promišljana kao „strateški resurs“, a nije ni uključena u planove razvoja, ovom se knjigom želi napraviti iskorak u tom smjeru. Namjera je kroz prezentaciju prostorne strukture sela kao baštine, doprinijeti novom i potpunijem shvaćanju kulturne baštine i njenoj cjelovitijoj analizi. Naime, prilikom analize kulturne baštine sela uglavnom se ostaje na davno utvrđenim i prepoznatljivim vrijednostima etnološke ili umjetničke baštine (nošnje, običaji, pjesme i plesovi), a potpuno se zanemaruje prostorna struktura sela, iako ona, između ostalog, pridonosi prostornoj raznolikosti, prepoznatljivosti i identitetu.

Prostorne strukture sela mijenjale su se kroz povijest, a ovisile su o političkim, ekonomskim, društvenim, kulturnim i prirodno-geografskim uvjetima. Obično se pretpostavlja da su sela nastajala spontano i da im je prostorna struktura ovisila samo o prirodnim prostornim predispozicijama, kojima se ljudsko naselje jednostavno prilagodilo. Gotovo je nepoznato, barem široj javnosti, kako su sela barem jednako često nastajala svjesnom namjerom naseljavanja, koju je pratilo planiranje i (pravilno) prostorno strukturiranje. Stoga je namjera ove knjige upozoriti upravo na takve seoske prostorne strukture. Nije neobično da je plansko osmišljavanje prostorne strukture sela često nastajalo izvan samih sela, u gradovima ili u vojnim zapovjedništvima.

Stoga ova knjiga želi ponuditi odgovor na pitanje koliko je u Hrvatskoj stvarno prisutna planski osmišljena prostorna struktura sela i jesmo li dovoljno svjesni koliko je ona važna kao prostorni identitet i baština. U knjizi je prepoznato gotovo 230 sela čija je prostorna struktura planski osmišljavana i/ili mijenjana. Svakako taj broj nije konačan i buduća će istraživanja zasigurno pokazati da ih ima daleko više.

Vrijeme koje istražujemo i u kojem su nastajala nova sela, bilo je vrijeme bez interneta, društvenih mreža pa čak i električne rasvjete, a planeri su svoje projekte bazirali na praktičnim znanjima i iskustvima. Za neke od tih „kreatora" znamo, dok su drugi ostali nepoznati, ali svi su oni svojim projektima doprinijeli osmišljavanju prepoznatljivih prostornih struktura sela u Hrvatskoj.

Kako bi se mogle sagledati promjene u pristupu planiranja prostornih struktura sela, knjiga je podijeljena na osam poglavlja. Strukturirana je kronološki po vremenskim razdobljima: od sredine 18. do sredine 19. stoljeća; od sredine 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata; razdoblje između dva svjetska rata; za vrijeme Drugoga svjetskog rata; neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Za svako od ovih razdoblja donesen je sažeti prikaz glavnih karakteristika te nekoliko izabranih reprezentativnih primjera planiranih prostornih struktura sela.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.