Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Davor Pauković

Usred oluje : Politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90.

  • Nakladnik: Srednja Europa
  • 08/2018.
  • 248 str., meki uvez s klapnama
  • ISBN 9789537963804
  • Cijena: 139.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Davor Pauković u knjizi "Usred oluje : Politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90." analizira proces političke tranzicije u Hrvatskoj od početka liberalizacije u osamdesetima do uspostave demokratskog poretka, odnosno do donošenja ustava u prosincu 1990. godine.

U njegovu su fokusu prije svega pitanja iz užeg procesa političke tranzicije: liberalizacija i rastakanje komunističkog poretka, otvaranje rasprave o demokratizaciji, formiranje opozicijskih inicijativa i udruženja – kasnije političkih stranaka, prihvaćanje višestranačkih izbora, predizborna kampanja, izbori i uspostava novog poretka. U knjizi se također obrađuju razne teme vezane za raspad Jugoslavije, pitanja državnosti, pripremu rata, kao i problematiku Srba u Hrvatskoj u kontekstu nacionalnih homogenizacija.

Između ostalog ova knjiga treba doprinijeti razumijevanju zeitgeista, odnosno duha vremena u kojem je provedena politička tranzicija. U svrhu toga detaljno su prikazane teme i rasprave koje su dominirale javnim prostorom tijekom 1989. i 1990. godine, a time i brze i često nepredvidive promjene koje su karakteristične za tranzicijsko razdoblje.

 

Metodologija, ciljevi i struktura

 U ovoj je knjizi prikazan i analiziran proces političke tranzicije u Hrvatskoj od početka liberalizacije u osamdesetima do uspostave demokratskog poretka, odnosno donošenja ustava u prosincu 1990. godine. O političkoj tranziciji u Hrvatskoj do sada su uglavnom pisali politolozi, dok historiografski radovi u okviru širih sinteza ili drugih tema, prije svega vezanih za raspad Jugoslavije, stvaranje države i Domovinski rat, donose određene informacije i analize. Stoga za sada ne postoji cjelovitija historiografska studija koja bi se, uz uvažavanje politoloških teorijskih koncepata, detaljnije bavila procesom političke tranzicije u Hrvatskoj. Zato se ovdje daje iscrpna historiografska studija na temelju koje će se moći preciznije odrediti model političke tranzicije u Hrvatskoj. Drugim riječima, historiografska studija treba pokazati odnos hrvatskog iskustva političke tranzicije u odnosu prema postojećim teorijskim modelima, ali i iskustvima ostalih postkomunističkih država Europe. Ipak, odmah treba istaknuti da se primarno radi o historiografskom radu u kojem će politološke teorije tranzicije poslužiti kao koristan okvir istraživanja, praćenja teksta, i u konačnici zaključaka o političkoj tranziciji u Hrvatskoj.

Većina znanstvene litetature koja se bavi ovim razdobljem fokusirana je na teme vezane za raspad Jugoslavije, pitanja državnosti, pripremu ratnih sukoba i samog rata. I ova knjiga dobrim dijelom dotaknut će se tih pitanja jer su ona nezaobilazna u rasvjetljavanju konteksta političke tranzicije. Ipak, u fokusu ovog rada prije svega su pitanja iz užeg procesa političke tranzicije: liberalizacija i rastakanje komunističkog poretka, otvaranje rasprave o demokratizaciji, formiranje opozicijskih inicijativa i udruženja - kasnije političkih stranaka, prihvaćanje višestranačkih izbora, predizborna kampanja, izbori i uspostava novog poretka. Ova knjiga neće odgovoriti na sva pitanja koja se postavljaju i koja su važna za bolje razumijevanje ovog razdoblja hrvatske povijesti. Primjerice, kakva je uloga različitih sigurnosnih službi komunističkog režima na tijek događaja ili različitih dogovora i scenarija koje su izvan dometa javnosti planirali pojedini akteri u ovim procesima, a o kojima ponešto saznajemo u iscrpnoj memoaristici vezanoj za ovo razdoblje. Na dio tih pitanja, vjerujem, odgovorit će neka buduća istraživanja i radovi koji će imati na raspolaganju nove izvore koji su tijekom pisanja ovog rada bili nedostupni. Uz navedeno, ova knjiga treba doprinijeti razumijevanju zeitgeista odnosno duha vremena u kojem je provedena politička tranzicija. U svrhu toga detaljno su prikazane teme i rasprave koje su dominirale javnim prostorom tijekom 1989. i 1990. godine, a time i brze i često nepredvidive promjene koje su karakteristične za tranzicijsko razdoblje.

U radu će se koristiti kronološka, analitička i donekle komparativna metoda. S obzirom da se radi o historiografskoj studiji, struktura izlaganja teksta u najvećoj mjeri koncipirana je prema kronološkom slijedu.

Nakon uvodnog dijela slijedi poglavlje u kojem će se ponuditi definicija političke tranzicije. Uz to, prikazat će se politološke teorije tranzicije s posebnim naglaskom na tranziciju u bivšim komunističkim zemljama Europe. Svrha prvog poglavlja je da, uz definiciju osnovnih pojmova, ukaže i na neka osnovna pitanja na koje je upozorila teorija, a preko toga posredno i na iskustva ostalih postkomunističkih zemalja.

Cilj sljedećeg poglavlja je upoznavanje s kontekstom u kojem je započela politička tranzicija u Hrvatskoj. U sklopu toga prikazat će se valovi liberalizacije u sedamdesetima i osamdesetima, odnosno produbljivanje jugoslavenske krize u okviru posttotalitarnog društva. Nakon uvida u rezultate liberalizacije u Srbiji i Sloveniji analizirat će se karakteristike političkog režima u Hrvatskoj, koje su se, zbog hrvatskih specifičnosti, razlikovale od navedenih republika. Detaljnije se analiziraju Srbija i Slovenija jer su dogadaji u tim republikama imali najveći utjecaj na dogadaje u Jugoslaviji tijekom osamdesetih, pa su prema tome izrazito značajni i za političku tranziciju u Hrvatskoj.

Središnji dio knjige govori o demokratizaciji u Hrvatskoj. Ono započinje poglavljem o krizi legitimnosti komunističkog poretka krajem osamdesetih, a nastavlja se poglavljima o produbljivanju jugoslavenske krize tijekom 1989. godine, zamahu liberalizacije i pojavi prvih opozicijskih skupina. U nastavku se detaljno izlažu i analiziraju stavovi i strategije hrvatske vlasti prema demokratizaciji, kao i sve šira javna rasprava o pluralizmu. Zatim slijedi poglavlje o osnivanju i djelovanju opozicijskih udruženja i skupina u prvoj polovici 1989. godine. Zbog nastojanja da se što je moguće više poštuje kronološki tijek zbivanja poglavlja o raspravi o pluralizmu i djelovanju opozicije podijeljena su na razdoblje prve i druge polovice 1989. godine. Nakon toga slijedi poglavlje o prijelomnom trenutku tranzicije, odnosno prihvaćanju višestranačja. U nastavku se izlaže i analizira predizborna kampanja i strategije glavnih političkih aktera. Tada dolazimo do vrhunca političke tranzicije - prvih slobodnih višestranačkih izbora, njihovih rezultata i mirnog prijenosa vlasti nakon poraza komunista. U nastavku se prikazuju obilježja nove hrvatske vlasti i institucionalno konsoliditanje poretka koje završavamo donošenjem Ustava u prosincu 1990. godine. Pri tome će se posebna pažnja posvetiti kontekstu, odnosno činjenici da se institucionalno izgrađivanje poretka odvijalo usporedno s raspadom federacije i zaoštravanjem međunacionalnih odnosa (početak srpske pobune i nepriznavanja nove hrvatske vlasti). Prema tome, politička tranzicija odvijala se usporedno s procesom izgradnje i borbe za nacionalnu državu.

(D.P.)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –