U romanu "Alkibijad Veliki" povijesna tema vodi nas prema suvremenom filozofsko-etičkom čitanju ljudske sudbine, dok kroz likove i prošlost prožetu sukobima Vera Mutafčieva razobličava lice sadašnjosti i prikazuje svu dramatičnost ljudskog postojanja. Vjerno rekonstruirajući klasično razdoblje europske povijesti, u Alkibijadu Velikom nudi njegovo neuobičajeno tumačenje.

Kroz sudbinu slavnoga atenskog državnika, generala i izdajnika, čiji su oportunizam i želja za vlašću pridonijeli porazu Atene u Peloponeskom ratu, Mutafčieva nas uvodi u svijet antičke Grčke. Pomnom analizom glavnog junaka autorica teži ocrtati ono što prevladava u liku suvremenog čovjeka. Ona to definira „alkibijadizmom“: „življenje je životinjski zanos – potreba da se učini sve zamislivo, da se iživi; čeznuće je to za napučenim prostorom, za narodom, za publikom, za vojskom.“

Vera Mutafčieva započela je svoje književno djelovanje 1952. pišući stručne članke i monografije o povijesti Bugarske u Osmanskom Carstvu te o povijesti Balkana. Autorica je trideset i pet romana te više od osamdeset članaka. Roman "Slučaj Džem" – koji stoji uz bok najboljim svjetskim povijesnim romanima – doživio je deset izdanja na bugarskome, preveden je na brojne svjetske jezike, a po prvi put je dostupan i na hrvatskom jeziku.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.