Knjiga je rezultat minucioznoga znanstvenog istraživanja arhivskoga gradiva Župe sv. Mihaela u Osijeku. Bogat arhiv predstavlja izvrstan izvor za razumijevanje događaja i okolnosti na prijelazu iz 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, no do sada je bio nedostupan široj javnosti, a posljedično, dio osječke povijesti tako je ostao izvan dosadašnjih historiografija.

Arhivski dokumenti Župe digitalizirani, predstavljeni i analizirani u ovoj monografiji bilježe ne samo vjerski, nego i građanski život Osijeka u razdoblju prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata do raspada Austro-Ugarske Monarhije, stvaranja Kraljevine Jugoslavije i atentata na kralja Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu godine 1934. Osobito je vrijedno to što autor problematizira suvremenu ulogu digitalnih arhiva i argumentira odgovornost svih vrsta arhiva za dugoročno čuvanje i dostupnost digitalnih objekata, posebno se osvrćući na poslanje digitalnih arhiva u smislu stalne službe široj društvenoj zajednici.

Znanstvenim istraživanjem i interpretacijom gradiva, ali i prijedlogom modela organizacije digitalnoga arhiva Župe, autor uspijeva jasno opravdati postavljenu tvrdnju o arhivima kao važnim nositeljima kolektivnoga pamćenja. Dodatni materijali priloženi monografiji, odnosno digitalni arhiv, u potpunosti djeluju kao prototip zaboravu, kao najvažnija karika pri rekonstrukciji duha vremena.
doc. dr. sc. Marijana Tomić


Metodološki jasno autor zaokružuje značajne semantičke točke u prostoru osječkoga Nutarnjega grada ukazujući pri tome na njihovu povijesnu kontinuiranost. U svojim analizama on prepoznaje važne osobnosti i pojavnosti mapirajući ih kao one vrijednosti koje čitateljima ove knjige pomažu u otkrivanju njegova identiteta koji se oblikuje u suodnosu s djelovanjem grada i pojedinca. Upravo oni tvore proces koji omogućava spoznaju posebnoga duha mjesta (genius loci) koji je nastao kao posljedica prikupljanja odgovora na pitanje o tome što čini neko Mjesto jedinstvenim i različitim od svih drugih Mjesta.

Knjiga je složena kronološki, pisana je jasnim, znanstveno-argumentiranim stilom te zrcali metodološke mijene koje se tijekom zadanoga razdoblja susreću u kulturološkoj, povijesnoj i antropološkoj teoriji i znanosti. Interpretacija se zasniva na odabranom korpusu tekstova što je posljedica autorskoga čitanja koje prepoznaje okvirni prostor koji treba povijesno i kulturološki usustaviti. Dokument pritom služi kao opreka zaboravu.
prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić

Hrvoje Mesić rođen je 26. svibnja 1984. godine u Osijeku. Završio je Isusovačku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Osijeku, a na Pedagoškom je fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku diplomirao 2007. godine na studiju Knjižničarstva i hrvatskoga jezika i književnosti. Doktorirao je u prosincu 2017. godine na Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku temom "Pamćenje grada i dokument u digitalno doba: baštinska građa Župe sv. Mihaela arkanđela u Osijeku".

Od siječnja 2008. godine zaposlen je u Graditeljsko-geodetskoj školi Osijek, a od rujna 2018. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Stručno se usavršavao u Grčkoj, Izraelu, Mađarskoj, Italiji, Bugarskoj, Litvi, Turskoj, Norveškoj i na Malti. Aktivno se služi engleskim jezikom. Redovito sudjeluje na tuzemnim i inozemnim znanstvenim i stručnim skupovima. Autor je više znanstvenih radova te suradnik na projektima digitalizacije baštine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.