Otišla sam od kuće da ne bih morala hraniti svoje dijete. Moje je mlijeko bilo gorko, puno neizvjesnosti, mlijeko uništenja. Spasila sam svoje dijete od toga.

Tim riječima neimenovana majka, jedna od dviju protagonistica romana, pojašnjava zašto nije dojila svoju kćer. Poimajući mlijeko ne samo kao hranu i poveznicu između majke i djeteta, nego i kao medij za prenošenje povijesti, ideološke zadojenosti i osjećaja, odlučuje zaštititi svoju kćer od svega lošega što joj je priuštio čelični sovjetski režim u Latviji. Majka je liječnica specijalizirana u ginekologiji, nadarena i radišna, međutim, uslijed sovjetske opresije, ne može ni raditi ni živjeti slobodno.

Premda je ateistkinja, sve je više privlači misticizam religije, a zbog života u prognanstvu i nemogućnosti da se ostvari onako kako bi željela, polako tone u sve dublju depresiju. Jedino je njezina kći drži na životu i sprječava da ne zakorači preko ruba, no kada i ona osvijesti u kakvom duhovnom kavezu žive, teret joj postaje pretežak… Hoće li majka i kći dočekati toliko željenu slobodu?

"Majčino mlijeko" latvijske spisateljice Nore Ikstene je roman koji oštro progovara o latvijskoj povijesti i utjecaju strogoga sistema na pojedinca, o čežnji za slobodom i samoostvarenjem. U djelu se smjenjuju glasovi bezimenih žena dviju generacija, kroz čije iskaze saznajemo o neobičnom odnosu majke i kćeri koje čitavog života održavaju jedna drugu, dok se istodobno grade kao individue i pokušavaju pronaći svoje mjesto unutar okrutnog sistema.

Obje obrazovane, gladne znanja i vođene znatiželjom teško opstaju u tako krutim okvirima. Duboko intelektualan, povijesno važan i tematski zanimljiv, ovaj je roman ne bez razloga latvijski bestseler preveden na brojne jezike.

Službenu povijest pišu pobjednici. A stvarnu – događaji koji su pohranjeni u pamćenju latvijskih obitelji, ono što su osjećali i preživjeli. Nora Ikstena to potvrđuje bolno, direktno i pogađa ravno u srce.
Valērijs Belokoņs

Sudbina triju generacija žena – kćeri, majke i majčine majke — isprepliće se poput čvrsto ispletene pletenice. Toliko čvrsto da boli korijen kose. Formira se čarobno žensko trojstvo. Život i smrt. Njihova istovremena grubost i nježnost poniru duboko u realistične detalje i pjesničke simbole. Ljubav i mržnja. Njihov visoki napon. Prava je sreća čitati djelo u kojem su ti sjajni koncepti umjetnički obrađeni, jer to se rijetko događa.
Māra Zālīte

Ovo je djelo čvor koji je Nora Ikstena pokušala razvezati i ranije – u svom romanu Dzīves svinēšana prije sedamnaest godina, u priči Klusā daba ar nāvi i drugima. Fascinantno istraživanje nastanka čovjeka s preciznom i prekrasno prikazanom pozadinom — Latvijom u SSSR-u od 1960-ih do 1980-ih.
Osvald Zebris

Kako bi zaštitila kćer rođenu u sovjetskom kavezu od mlijeka koje nosi crnu nesreću, mudra majka odbija je hraniti. Kći odlazi s majkom u egzil, upoznaje je bolje i usmjerava prema životu. Uspijeva sve dok i ona sama ne počne tonuti u zatočeničko blato izdaje. Sposobnost Nore Ikstene da ispiše originalno djelo nevjerojatna je.
Inga Ābele

Nora Ikstena (1969., Riga) latvijska je spisateljica. Diplomirala je filologiju na Sveučilištu u Latviji 1992., a zatim studirala engleski jezik i književnost na Columbiji. U svojoj prozi uglavnom se bavi refleksijama o ljubavi, životu, smrti i vjeri. Njezin roman "Majčino mlijeko" (2015.) bio je u finalu za nagradu “Annual Literature Award” za najbolju prozu te dobio nagrade „Dzintars Sodums“ i „Kilogram of Culture“, a uz njega su "Besa" (2012.), "Dzīves svinēšana" (1998.) i "Jaunavas mācība" (2001.) njezini najpoznatiji romani.

"Majčino mlijeko" prevedeno je na engleski, mađarski, talijanski, makedonski i ruski. Roman Amour Fou (2009.) adaptiran je za kazalište i preveden na ruski, a ostala su joj djela prevedena na litavski, estonski, gruzijski, švedski, danski itd.

Ikstena se također profilirala kao spisateljica biografske fikcije, ne-fikcije, eseja i zbirki kratkih priča. Njezina zbirka "Dzīvesstāsti" (2004.) prevedena je na engleski i hindi. Priča Elzas Kugas vecuma neprāts uvrštena je u antologiju “Najbolja europska fikcija 2011.”

Nora Ikstena aktivno sudjeluje u latvijskom kulturnom i političkom životu i suosnivačica je Internacionalne kuće za pisce i prevoditelje u Ventspilsu. Godine 2006. Primila je nagradu “Baltic Assembly Prize” za književnost.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.