U blizini gradića Tamesguidea u Alžiru, islamski su teroristi 1993. godine odrubili glavu dvanaestorici radnika Hidroelektre. Opterećena Domovinskim ratom, hrvatska javnost ovaj stravičan zločin jedva primjećuje, a još brže zaboravlja. Godinama kasnije, pojavljuju se iskazi dvojice preživjelih radnika o ovom pokolju. Dražen Katunarić svojim romanom "Zbogom, pustinjo", prvim na ovu temu na našim prostorima, daje širi kontekst koji je doveo do tragedije, obostranoj mržnji oblik i lice, a sve pomnim nijansiranjem vrsnog prozaika. 

Svjestan da bi dokumentarističko prepričavanje radničkih zbivanja na gradilištu odvelo u socrealizam, Katunarić ukida konvencionalnu naraciju i uvodi višeglasje, kompozicijski zanimljivu strukturu paralelnog pisanja sa živim likovima i stalnim kontrapunktiranjem temeljnog glasa. U muškom svijetu gradilišta, jedna je žena, Klaudija, predstavnica hipijevske izgubljene generacije slobodne ljubavi i rimbaudovske pustolovine, glavni lik, a oko nje gravitiraju Tarzan, Rajko, Dubravko… Krhkost ljudskih sudbina razapetih ljubavničkim i drugim strastima na pozadini povijesnog ludila, a bez moraliziranja i patosa daju pečat romanu;  "sudar" kontinenata i civilizacija, periferne Europe i pustinjske Afrike, Hrvata i Arapa prikazan je bez imalo uljepšavanja i političke korektnosti.

Građen na kontrastima grubog i poetskog, okrutnog i kozmičkog, amoralnog i zvjezdanog, roman "Zbogom, pustinjo" istovremeno sadrži uvjerljivost dokumenta i slojevitost psihološki dinamične zbilje umotane u ljepotu literarne fikcije.

Dražen Katunarić (1954., Zagreb). Pjesnik, prozaik, esejist. Glavni urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset knjiga: "Mramorni Bakho" (poezija, 1983.), "Pučina" (poezija, 1988.), "Kuća dekadencije" (eseji, 1992.), "Nebo/Zemlja" (poezija, 1993.), "Crkva, ulica, zoološki vrt" (proza, 1994.), "Priča o špilji" (esejistička proza, 1998.), "Lijepak za slavuja" (poezija, 1998.), "Načitano srce" (poezija, 1999.), "Kobne slike" (roman, 2002.), "Tigrova mast i druge priče" (proza, 2005.), "Lira/Delirij" (poezija, 2006.) "Prosjakinja" (roman, 2009.), "Infernet", kratke priče, 2010.), "Kronos" (poezija, 2011.), "Jednoga dana bila je noć" (izabrana poezija, 2015.).  Preveden je na francuski, talijanski, engleski, bugarski, madžarski, rumunjski, slovački, njemački, portugalski.

Dobitnik je „Brankove nagrade” (1984.), Nagrade „Tin Ujević” (1994.), Nagrade Matice hrvatske (1999.), Nagrade „Europski krug” (1999.), Nagrade „Menada” (2003., Makedonija), Nagrade „Steiermärkische Sparkasse“, (2009. Austrija) i „Balcanica” (2015., Rumunjska). Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.