Zbirku groteskno-fantastičnih pripovijesti „Nezaposleni Lucifer“ (Bezrobotny Lucyfer, 1927), Aleksander Wat objavio je nakon raskida s futurizmom u tzv. „međufazi“, dok je tražio svoj životni poziv. Zbirka sadrži devet pripovijesti od koji poneke imaju oblik filozofskih priča, pojednostavljene su forme, imaju iznenađujuće obrate, ispunjene su ironijom i sarkazmom, resi ih kritika uobičajenih moralnih načela i civilizacijskih postignuća. Wat u svim tim pripovijestima izokreće povijest služeći se humorom, groteskom i futurističkim postupcima kako bi svijet izvrgnuo ruglu. Autor nemilice šiba politiku, vjeru i kulturu uopće, u duhu anarhističke pobune. Izvrnuvši svijet i prilike koje njime vladaju naglavačke, Wat nudi gotovo nihilističku sliku europske budućnosti.

Pripovijesti iz zbirke „Nezaposleni Lucifer“ predstavljaju vrhunac poljskog međuratnog avangardnog stvaralaštva, dajući nemjerljiv doprinos razvitku poljske proze tridesetih godina 20. stoljeća. Humor, groteska i satira oruđe su kojima Wat podvrgava čovjekovu mračnu prirodu detaljnoj vivisekciji.

„Nezaposleni Lucifer“ jedino je završeno prozno djelo Aleksandera Wata objavljeno za njegova života. Aleksander Wat izvršio je silan utjecaj na poslijeratnu poljsku poeziju, a njegova debitantska i jedina prozna knjiga svjedoči o silnoj raskoši njegova dara i predstavlja vrhunac i najbolji izdanak poljskih avangardnih umjetničkih stremljenja. 

U povijesti poljske književnosti ime Aleksandera Wata (1900-1967) uglavnom je ostalo zapamćeno u nekoliko natuknica o poljskome futurizmu i ponekoj zbirci pjesama koje je ovaj svestrani autor objavio pedesetih godina prošloga stoljeća. Biografske ga činjenice smještaju između dva svjetska rata, jedno od najživljih i najplodnijih razdoblja poljske kulture. Svoj književni put Wat započinje početkom dvadesetih godina kad, uz Brunu Jasieńskoga, postaje predvodnikom poljske futurističke epizode. Mlad, školovan, željan znanja i borbe s malograđanštinom poljske svakodnevice, Wat se uključuje u radikalnu borbu koja, sredinom dvadesetih, završava u okrilju komunističke partije i dugim razdobljem književne šutnje. 

Poetski prvijenac JA s jedne i Ja s druge strane moje mopsoželjezne pećice (JA z jednej strony i JA z drugiej strony mego mopsożelaznego piecyka, 1919), zbirka pjesničke proze na granici između dadaizma i nadrealizma, snažnog autorskog rukopisa koji je kršio sve uobičajene jezične, estetske i umjetničke konvencije te raščistio s mnogim iluzijama poslijeratnog optimizma, kanonski je primjer poljske avangardne avanture. Sredinom dvadesetih godina aktivno se uključuje u javni život, radeći kao urednik u mnogim književnim i kulturnim časopisima. Godine 1927. izlazi mu zbirka fantastičnih novela Nezaposleni Lucifer (Bezrobotny Lucyfer), katastrofalno-grotesknog ugođaja, u kojoj je pokazao svu raskoš svog pripovjedačkoga talenta. Parodija, ironija i cinizam glavne su odlike tog pripovjednoga ciklusa naglašena kritičkoga naboja. Po izlasku knjige Wat zapada u tridesetogodišnju šutnju koja završava 1954. g. zbirkom crnih pjesama jednostavno nazvanih Poezija. 

U burnom međuraću zarađuje za život radeći kao urednik u čuvenoj poljskoj nakladničkoj kući i prevodilac. Drugi svjetski rat zatekao ga je u ruskoj okupacijskoj zoni, gdje prolazi nekoliko zatvora, što je ostavilo trajne posljedice po njegovo zdravlje. Nakon burnih peripetija oslobođenje je dočekao u Kazahstanu. Godine 1946. vraća se u Poljsku, razočaran komunizmom i sve više marginaliziran, povlači se u sebe i početkom šezdesetih emigrira u Francusku gdje i umire (oduzeo si je život ispivši smrtonosnu količinu tableta za spavanje, zbog neopisivih glavobolja koje su ga mučile od izlaska iz ruskih zatvora). „Govoreni dnevnik“ Moje stoljeće (Mój wiek, 1965), razgovori s Czesławom Miłoszem, nezaobilazna je lektira za sve koji se žele upoznati s poljskim međuraćem i inteligencijom, ukazujući na sve njezine zablude i korjenito otrežnjenje u sovjetskim koncentracijskim logorima. Nakon povratka u domovinu počinje voditi živu korespondenciju s vodećim emigrantskim i domaćim intelektualnim perima.

Nezaposleni Lucifer“ prvi je knjižni prijevod nekog od djela Aleksandera Wata na hrvatski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.