Godine 2025. David Van Reybrouck ponio je prestižnu titulu Mislioca Nizozemlja. Tim povodom objavljen, Van Reybrouckov esej "Svijet i Zemlja" pokazuje zašto ovog belgijskog pisca i esejista mnogi smatraju jednim od najoriginalnijih europskih mislilaca.

Kako sada – u "Svijetu i Zemlji" pita se Van Reybrouck – dok se suočavamo s izazovima koji prelaze sve nacionalne granice, nacionalni suverenitet još može funkcionirati kao osnovno počelo međunarodnih odnosa? Kako “vanjska politika” još može biti “vanjska”, kada je svijet u egzistencijalnim pitanjima povezaniji nego ikada prije? Strogo odvajanje unutrašnjih i vanjskih poslova vuče korijene iz vremena kada su državne granice u mnogočemu određivale društvene odnose, no ekstremne vremenske prilike, degradacija okoliša, zakiseljavanje oceanā, podizanje razine morā, oskudica slatke vode, masovne migracije, pandemije, ubrzani rast umjetne inteligencije i pitanja digitalne privatnosti smiju se u lice političkim granicama nacionalnih država.

To ne znači da se granice samo tako treba ukinuti – one ostaju važne – ali potrebno je hitno razviti diplomatske strategije koje neće biti temeljene isključivo na suverenitetu. Izvan okvira logike raison d’État treba nam jedan novi princip, a to je raison de Terre – cjelovit pristup koji će temeljne potrebe zemaljskog sustava postaviti iznad nacionalnih interesa.

U "Svijetu i Zemlji" David Van Reybrouck ne nudi samo kritiku postojećeg sustava već i konkretne prijedloge za njegovu transformaciju, od integracije građanskih skupština u međunarodne klimatske pregovore do revitalizacije duhovnih i filozofskih tradicija izvan zapadnog okvira. Jer, “razmišljanje je širi pojam od filozofije, a filozofija je širi pojam od zapadne filozofije. Da bismo se mogli suprotstaviti hirovitosti svojega doba, potrebna nam je sva mudrost koju je čovječanstvo ikada iznjedrilo: nezapadne filozofije, ali i duhovne, književne i umjetničke tradicije uz znanstvene, kolektivne i praktične oblike razmišljanja.”

David Van Reybrouck (Brugge, 1971.) u Leuvenu je studirao arheologiju uz filozofiju kao paralelni studij. Magistrirao je u Cambridgeu, doktorirao u Leidenu i dobio počasni doktorat sveučilišta Université Saint-Louis u Bruxellesu. Godine 2021. bio je pozvan kao Distinguished Visiting Fellow na Hannah Arendt Center for Politics and Humanities pri Bard Collegeu u New Yorku. Godine 2024. na sveučilištu u Oslu imenovan je Arne Næss Professorom, titulom posvećenom najutjecajnijem norveškom filozofu dvadesetog stoljeća.

Van Reybrouck je postao međunarodno poznat po svojim opsežnim knjigama o kolonijalnoj povijesti (Congo i Revolusi) i po esejima o demokratskim promjenama (Pleidooi voor populisme i Tegen verkiezingen). Njegovi kazališni monolozi Missie i Para sagledavaju moralne podvojenosti ljudskih postupaka. U Odama pjeva o životu, a Rain Requiemom podiže spomenik žrtvama klimatskih katastrofa.

Njegovi eseji objavljeni su između ostaloga u The Guardianu, Der Spiegelu, Frankfurter Allgemeine Zeitungu, Le Mondeu, La Repubblici, De Standaardu, NRC Handelsbladu i de Volkskrantu. Putem interneta je objavljivao u Politicu, Mediapartu, Noemi i De Correspondentu. Dobitnik je mnogih nagrada, među kojima se ističu Prix Médicis Essai, Prix du livre européen, Geschwister-Scholl-Preis, Premio De Sanctis Europa, AKO literatuurprijs, Libris Geschiedenisprijs, Arkprijs van het Vrije Woord i Gouden Ganzenveer.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.