Prvi dojam čitatelja koji se upusti u avanturu čitanja pjesama Nikole Kraljića zasigurno je dojam beskrajnog guštanja u jeziku - jeziku krčkih ribara i jeziku starodrevne hrvatske književnosti, jeziku snova i jeziku zbilje, štokavske i čakavske svakodnevice, proze i stiha, kalambura i citata, kulinarskih recepata i botaničke nomenklature.

Važno je istaknuti da Kraljićevo guštanje u jeziku nije puko, isprazno poigravanje zvukovima, označiteljima ili kulturnim referencama bez pokrića, na kakvo smo, od osamdesetih do danas, navikli u takozvanom postmodernizmu. Naprotiv, Kraljićev užitak u tekstu tvori uvijek pomično, ljeskavo tkivo jednog sasvim osobnog, neponovljivog idioma, jednog personalnog dijalekta koji je ujedno i milozvučan i disonantan, i melodramatičan i komično human; a glavno mu je obilježje uvijek prepoznatljiva, i nezamjenjiva, prpošnost i barokna razigranost, nedužnost bremenita poviješću, čak i kada izgovara tragični monolog.

To je poezija koja kreativno prisvaja gotovo beskonačne mogućnosti (ne samo jednog) jezika u pjesničkom izričaju: u igru ulaze i strani jezici, strukovni jezici, nepostojeći jezici, onomatopeje... ( Roman Karlović)

***

Nikola Kraljić rođen je 1930. u Omišlju, na Krku. Diplomirao je filozofiju i psihologiju u Zagrebu, a radni je vijek proveo kao psiholog u Rijeci. Počeo je pisati u gimnaziji, a objavljivati 1964. godine, najprije u časopisima. Piše na književnoj štokavici i na čakavici, kojoj je dao velik jezični doprinos. Prva zbirka pjesama, "Vrime", objavljena 1972. godine predstavlja ga već kao zrelog pjesnika, s profiliranom vlastitom poetikom. Do danas je objavio ukupno 33 knjige poezije i poetske proze, izbora iz pjesničkog opusa (neke u prijevodu na talijanski i engleski jezik), te sabrane pjesme.

Sam se bavi i prevođenjem s engleskog (poema Pepelnica T. S. Eliota), te s talijanskog (V. Gerratana, G. Scotti, E. Montale, G. Ungaretti, Sanguineti, N. Balestrini itd), te kritikom i recenzijama s područja književnosti i filozofije, a prevodi i tekstove s područja kulture, umjetnosti, psihologije i filozofije. Redovito objavljuje u časopisima i periodici.

Član je Društva hrvatskih književnika, ogranak Rijeka, Društva hrvatskih filozofa i Društva hrvatskih psihologa. Dobitnik je 'Nagrade Ramiro Bujas' za dostignuća u psihologiji, a za pjesništvo pet puta s Nagradom 'Drago Gervais', zatim 1995. Godišnjom nagradom Grada Rijeke i 2007. Godišnjom nagradom Općine Omišalj. Živi, radi i djeluje u Rijeci i rodnom Omišlju.

Nikola Kraljić rođen je 29.11.1930. u Omišlju, na Krku, a preminuo 30.10.2015. u Rijeci. Osnovnu školu završio je u Omišlju, a gimnaziju u Krku i Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i psihologiju. Počeo je pisati još u gimnaziji, a objavljivati tek 1964. godine, najprije u časopisima. Piše na književnoj štokavici i na čakavici, kojoj je dao velik jezični doprinos.  

Već prva zbirka pjesama, Vrime, (Biblioteka Dometi, Rijeka, 1972.) predstavlja ga kao zrelog pjesnika, s profiliranom vlastitom poetikom. Do danas Kraljić je objavio preko 40 knjiga poezije i poetske proze, izbora iz pjesničkog opusa, neke i u prijevodu na talijanski, engleski i njemački jezik, te " Sabrane pjesme".

Zastupljen je u više antologija. Bavio se i prevođenjem s engleskog i talijanskog, mahom poezije, ali i tekstova s područja kulture, umjetnosti, psihologije i filozofije te kritikom i recenzijama. Redovito je objavljivao u književnim časopisima, a neke je i uređivao (Riječka revija, Književna Rijeka). Uredio i za tisak pripremio više knjiga drugih autora, uglavnom poezije. 

Bio je član je Društva hrvatskih književnika, ogranak Rijeka, čiji je bio suosnivač i višegodišnji predsjednik, zatim Društva hrvatskih filozofa te Društva hrvatskih psihologa (dobitnik Nagrade Ramiro Bujas za dostignuća na polju psihologije, kojoj je posveti svoj profesionalni radni vijek).


Za svoj doprinos hrvatskom recentnom pjesništvu primio je niz nagrada i priznanja: regionalna Nagrada Drago Gervais (pet puta), Godišnja nagrada Grada Rijeke (1995., za izuzetan doprinos hrvatskoj književnosti), Godišnja nagrada Općine Omišalj (2006. za knjigu poetske proze "Moj prijatelj Oton - sjećanja"), Nagrada Kaliope književnih stvaralaca otoka Krka (2007.), državna Književna nagrada Drago Gervais (2007., za zbirku "Usamljeni veslač" i ukupan doprinos hrvatskoj poeziji na čakavici) i Nagrade Općine Omišalj za životno djelo za iznimna postignuća u književnosti 2012.

O Kraljiću redatelj Zoran Krema snimio je 2009. polsatni biografski dokumentarni film po naslovom "Če sem sem, ma beloga tovara ne zovem moro".

Živio je, radio i djelovao u Rijeci i rodnom Omišlju.

 

BIBLIOGRAFIJA

– Vrime, Dometi, Rijeka, 1972.
– Žedno more, Riječko književno i naučno društvo, Rijeka, 1973.
– U plimi vjetra, RKND, Rijeka, 1973.
– Put košćere, RKND, Rijeka, 1974.
– Hod, Čakavska scena, Rijeka, 1976.
– Čakavski haiku, Društvo prijatelja mora, Rijeka, 1977.
– Barka puna vode, Čakavska scena, Rijeka, 1980.
– Poludio od riba, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982.
– Ogni giorno il tempo (Poesie scelte e tradotte da Giacomo Scotti), Cooped La Sfinge, Napulj, 1983.
– Dinarida, ICR, Rijeka, 1984.
– Trag, ICR, Rijeka, 1985.
– Ćapivanje kanta, ICR, Rijeka, 1987.
– Poruka, IRO Otokar Keršovani, Opatija-Rijeka, 1988.
– Duša morda z burum leti do mora, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1993.
– Sedmi val, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1993.
– Salon Kijec, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1994.
– Ja meštar / Io mastro, (dvojezično, izbor u prijevodu Laure Marchig), Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1994.
– Plovuća sidra, Riječki nakladni zavod, Rijeka, 1994.
– Izabrane pjesme, RINAZ, Rijeka, 1995.
– Pisme nadjene, RINAZ, Rijeka, 1996.
– Bog rožice, RINAZ, Rijeka, 1997.
– Pikarske pjesme o Ani i Bartulu, RINAZ, Rijeka, 1998.
– Prst u moru, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1999.
– Versi od mnozijeh milosti, RINAZ, Rijeka, 2000.
– Simulakrum, Adamić, Rijeka, 2000.
– Kaškino zobo, Vitagraf i DKH, Ogranak Rijeka, Rijeka, 2001.
– Vodotoč, DKH, Ogranak Rijeka, Rijeka, 2002.
– Za sjevernim vjetrom / With the North Wind toward the Sea, Naklada LUKOM, Zagreb, 2003. (dvojezično, izbor i prijevod na engleski: Roman Karlović)
– Luđak na Timoru, Naklada LUKOM, Zagreb, 2004.
– Usamljeni veslač, Naklada LUKOM, Zagreb, 2005.
– Moj prijatelj Oton - sjećanja, Naklada LUKOM, Zagreb, 2006.
– Sabrane pjesme, RINAZ, Rijeka 2007.
– Krinka, Naklada LUKOM, Zagreb, 2007.
– Punta od erta, Naklada LUKOM, Zagreb, 2008.
– Sohi, Naklada LUKOM, Zagreb, 2009.
– Vega, Naklada LUKOM, Zagreb, 2010.
– Na nebu se ne prlja rublje / In cielo la biancheria non si sporca, DHK, Ogranak Rijeka, Rijeka, 2011. (dvojezično, izbor i prijevod na talijanski: Giacomo Scotti)
– Oblak u moru, Naklada LUKOM, Zagreb, 2011.
– Barka na vezu, Naklada LUKOM, Zagreb, 2012.
– Umnažam, Naklada LUKOM, Zagreb, 2013.
– Oleandar, Naklada LUKOM, Zagreb, 2014.
– Oaza, Naklada LUKOM, Zagreb, 2015.
– Oči modrog mora - iz ostavštine, Naklada LUKOM, Zagreb, 2016.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.