Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Nikola Kraljić

Oblak u moru

  • Nakladnik: Naklada Lukom
  • Nakladnik: Centar za kulturu Općine Omišalj
  • 08/2011.
  • 115 str., meki uvez
  • ISBN 9789536337828
  • Cijena: 120.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Knjiga sadrži 79 novih pjesama Nikole Kraljića, složenih u tri ciklusa: "Što je Između", "U kuću, u stablo, u zemlju " i "Bez kape na jeziku", kritički esej o Kraljićevu pjesništvu iz pera dr. Sanjina Sorela, opsežnu bio-bibliografiju o autoru i rječnik u pjesmama korištenih čakavskih riječi, pojmova, fraza i frazema namijenjen čitaocima izvan čakavskog govornog područja.


"U zbirci pjesama 'Oblak u moru' dva su izrazito naglašena predmetnotematska registra, što u svojim terminativnim oznakama odgovaraju prvim i posljednjim stvarima - erosu i thanatosu," kaže među ostalim dr. Sanjin Sorel u pogovoru knjizi. I objašnjava:

"Ukoliko je jedna od karakteristika želje ta da se prožima s tragovima sjećanja, onda bismo kod Kraljića, primjerice u pjesmama Sumanuti stihovi te Kušin, mogli prepoznati ljubavnu memoriju koja već na razini pojma apostrofira euforiju, a u pjesnikovoj hiperprodukciji, glad za rječju, rekao bi Barth, prepoznajem i glad za stvaralačkim, igrivim, putenim, tajanstvenim jezicima erotike. Stoga se može reći kako - „(...) U fonoteci njenih sjećanja / vjerujem / buče uzdasi (...)" (Iz fonoteke) - je pamćenje mjesto koje se nalazi na razmeđi prošlosti i budućnosti, a što se ove zbirke pjesama tiče to znači radikalno suprotstavljanje života i smrti. Govorom, imenovanjem smrti ona se prisvaja, postaje osobnija, manje prijeteća te se njezina dramatična vještina intimizira kroz pjesniku važne topose Života (kuća-konoba, zemlja, nebo, more itd.). Time se smrt ujedno razdvaja od svetoga. Budući da ju se subjektivizira, ona se i distancira od općih značenja.

No kako se obično smrt pojavljuje u funkciji zastrašivanja, Kraljić je i tu učinio inverziju, njezinu semantiku upućuje prema živome i erotičkome. Sučeljavanje s prirodnim tijekom tako je s posljednjih pomaknuto na prve stvari, ukoliko riječ poistovjetimo s Životom, što bje u početku.

Kraljić, zapravo, gotovo sakralno, opsesivno i vitalistički slavi Život, odnosno Prirodu. Cijelim svojim pjesničkim iskustvom on upućuje na uzvišenost koju prepoznaje u Prirodi, dovodeći je, ili točnije, vračajući je primordijalnoj osnovi bitka. Pjesnikov Prostor je otvoren, određen prije svega svjetlošću, stoga nimalo ne čudi što u 'Oblaku u moru' on pamti ne samo svjetlost, nego svijetle trenutke Života. Drugim riječima, funkcija je ovakvoga postupka, iz antropološke vizure, izrazito tradicijska, jer sjećanje poistovjećuje s čuvanjem. Nije li to, zapravo, jedna od funkcija umjetnosti uopće?...

Ukratko: zbirka je vrlo dobra, rekao bih sintetska, unutar njegove poetike. Treba znati toliko pisati, a opet činiti male pomake unutar poetike. Zaključimo stihom Kraljićeve pjesme koja duhovito, a književnicima vjerujem razumljivo, govori o početku stvaranja - "(...) Blagoslovljena božanska besciljnost (...)"


***

Nikola Kraljić rođen je 29. 11. 1930. u Omišlju, na Krku. Osnovnu školu završio je u Omišlju, a gimnaziju u Krku i Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i psihologiju. Počeo je pisati još u gimnaziji, a objavljivati tek 1964. godine, najprije u časopisima. Piše na književnoj štokavici i na čakavici, kojoj je dao velik jezični doprinos.  

Već prva zbirka pjesama, Vrime, (Biblioteka Dometi, Rijeka, 1972.) predstavlja ga kao zrelog pjesnika, s profiliranom vlastitom poetikom. Do danas Kraljić je objavio ukupno 37knjiga poezije i poetske proze, izbora iz pjesničkog opusa, neke i u prijevodu na talijanski, engleski i njemački jezik, te " Sabrane pjesme".

Zastupljen je u više antologija. Bavi se i prevođenjem s engleskog i talijanskog, mahom poezije, ali i tekstova s područja kulture, umjetnosti, psihologije i filozofije te kritikom i recenzijama. Redovito objavljuje u književnim časopisima, a neke je i uređivao (Riječka revija, Književna Rijeka). Uredio i za tisak pripremio više knjiga drugih autora, uglavnom poezije.

Član je Društva hrvatskih književnika, ogranak Rijeka, čiji je suosnivač i višegodišnji predsjednik, zatim Društva hrvatskih filozofa te Društva hrvatskih psihologa (dobitnik Nagrade Ramiro Bujas za dostignuća na polju psihologije, kojoj je posveti svoj profesionalni radni vijek).


Za svoj doprinos hrvatskom recentnom pjesništvu primio je niz nagrada i priznanja: regionalna Nagrada Drago Gervais (pet puta), Godišnja nagrada Grada Rijeke (1995., za izuzetan doprinos hrvatskoj književnosti), Godišnja nagrada Općine Omišalj (2006. za knjigu poetske proze "Moj prijatelj Oton - sjećanja"), Nagrada Kaliope književnih stvaralaca otoka Krka (2007.), državna Književna nagrada Drago Gervais (2007., za zbirku "Usamljeni veslač" i ukupan doprinos hrvatskoj poeziji na čakavici).

O Kraljiću redatelj Zoran Krema snimio je 2009. polsatni biografski dokumentarni film po naslovom "Če sem sem, ma beloga tovara ne zovem moro".

Živi, radi i djeluje u Rijeci i rodnom Omišlju.

Nikola Kraljić rođen je 29.11.1930. u Omišlju, na Krku, a preminuo 30.10.2015. u Rijeci. Osnovnu školu završio je u Omišlju, a gimnaziju u Krku i Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i psihologiju. Počeo je pisati još u gimnaziji, a objavljivati tek 1964. godine, najprije u časopisima. Piše na književnoj štokavici i na čakavici, kojoj je dao velik jezični doprinos.  

Već prva zbirka pjesama, Vrime, (Biblioteka Dometi, Rijeka, 1972.) predstavlja ga kao zrelog pjesnika, s profiliranom vlastitom poetikom. Do danas Kraljić je objavio preko 40 knjiga poezije i poetske proze, izbora iz pjesničkog opusa, neke i u prijevodu na talijanski, engleski i njemački jezik, te " Sabrane pjesme".

Zastupljen je u više antologija. Bavio se i prevođenjem s engleskog i talijanskog, mahom poezije, ali i tekstova s područja kulture, umjetnosti, psihologije i filozofije te kritikom i recenzijama. Redovito je objavljivao u književnim časopisima, a neke je i uređivao (Riječka revija, Književna Rijeka). Uredio i za tisak pripremio više knjiga drugih autora, uglavnom poezije. 

Bio je član je Društva hrvatskih književnika, ogranak Rijeka, čiji je bio suosnivač i višegodišnji predsjednik, zatim Društva hrvatskih filozofa te Društva hrvatskih psihologa (dobitnik Nagrade Ramiro Bujas za dostignuća na polju psihologije, kojoj je posveti svoj profesionalni radni vijek).


Za svoj doprinos hrvatskom recentnom pjesništvu primio je niz nagrada i priznanja: regionalna Nagrada Drago Gervais (pet puta), Godišnja nagrada Grada Rijeke (1995., za izuzetan doprinos hrvatskoj književnosti), Godišnja nagrada Općine Omišalj (2006. za knjigu poetske proze "Moj prijatelj Oton - sjećanja"), Nagrada Kaliope književnih stvaralaca otoka Krka (2007.), državna Književna nagrada Drago Gervais (2007., za zbirku "Usamljeni veslač" i ukupan doprinos hrvatskoj poeziji na čakavici) i Nagrade Općine Omišalj za životno djelo za iznimna postignuća u književnosti 2012.

O Kraljiću redatelj Zoran Krema snimio je 2009. polsatni biografski dokumentarni film po naslovom "Če sem sem, ma beloga tovara ne zovem moro".

Živio je, radio i djelovao u Rijeci i rodnom Omišlju.

 

BIBLIOGRAFIJA

– Vrime, Dometi, Rijeka, 1972.
– Žedno more, Riječko književno i naučno društvo, Rijeka, 1973.
– U plimi vjetra, RKND, Rijeka, 1973.
– Put košćere, RKND, Rijeka, 1974.
– Hod, Čakavska scena, Rijeka, 1976.
– Čakavski haiku, Društvo prijatelja mora, Rijeka, 1977.
– Barka puna vode, Čakavska scena, Rijeka, 1980.
– Poludio od riba, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982.
– Ogni giorno il tempo (Poesie scelte e tradotte da Giacomo Scotti), Cooped La Sfinge, Napulj, 1983.
– Dinarida, ICR, Rijeka, 1984.
– Trag, ICR, Rijeka, 1985.
– Ćapivanje kanta, ICR, Rijeka, 1987.
– Poruka, IRO Otokar Keršovani, Opatija-Rijeka, 1988.
– Duša morda z burum leti do mora, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1993.
– Sedmi val, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1993.
– Salon Kijec, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1994.
– Ja meštar / Io mastro, (dvojezično, izbor u prijevodu Laure Marchig), Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1994.
– Plovuća sidra, Riječki nakladni zavod, Rijeka, 1994.
– Izabrane pjesme, RINAZ, Rijeka, 1995.
– Pisme nadjene, RINAZ, Rijeka, 1996.
– Bog rožice, RINAZ, Rijeka, 1997.
– Pikarske pjesme o Ani i Bartulu, RINAZ, Rijeka, 1998.
– Prst u moru, Libellus, Crikvenica-Rijeka, 1999.
– Versi od mnozijeh milosti, RINAZ, Rijeka, 2000.
– Simulakrum, Adamić, Rijeka, 2000.
– Kaškino zobo, Vitagraf i DKH, Ogranak Rijeka, Rijeka, 2001.
– Vodotoč, DKH, Ogranak Rijeka, Rijeka, 2002.
– Za sjevernim vjetrom / With the North Wind toward the Sea, Naklada LUKOM, Zagreb, 2003. (dvojezično, izbor i prijevod na engleski: Roman Karlović)
– Luđak na Timoru, Naklada LUKOM, Zagreb, 2004.
– Usamljeni veslač, Naklada LUKOM, Zagreb, 2005.
– Moj prijatelj Oton - sjećanja, Naklada LUKOM, Zagreb, 2006.
– Sabrane pjesme, RINAZ, Rijeka 2007.
– Krinka, Naklada LUKOM, Zagreb, 2007.
– Punta od erta, Naklada LUKOM, Zagreb, 2008.
– Sohi, Naklada LUKOM, Zagreb, 2009.
– Vega, Naklada LUKOM, Zagreb, 2010.
– Na nebu se ne prlja rublje / In cielo la biancheria non si sporca, DHK, Ogranak Rijeka, Rijeka, 2011. (dvojezično, izbor i prijevod na talijanski: Giacomo Scotti)
– Oblak u moru, Naklada LUKOM, Zagreb, 2011.
– Barka na vezu, Naklada LUKOM, Zagreb, 2012.
– Umnažam, Naklada LUKOM, Zagreb, 2013.
– Oleandar, Naklada LUKOM, Zagreb, 2014.
– Oaza, Naklada LUKOM, Zagreb, 2015.
– Oči modrog mora - iz ostavštine, Naklada LUKOM, Zagreb, 2016.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –