Melankolija imperija : eseji
- Nakladnik: Naklada Lukom
- 06/2009.
- 272 str. , meki uvez s klapnama
- ISBN 9789536337125
- Cijena: 23.89 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Projekt Echelon, slatki Eurospeak i gorki Guantánamo tri su lica globalnog Lucifera. Sateliti mogu snimiti i kutiju cigareta koju držimo u ruci, a precizno navođenim projektilom moguće je bilo koga od nas neutralizirati iz bespilotnog zrakoplova sa 7.000 metara visine bilo gdje u svijetu. Svaki naš razgovor mobitelom, svaki naš mejl, sve što gledamo na Internetu automatski filtrira NSA. Možemo početi obolijevati od čudnih bolesti iz laboratorija imperija. Naš privatni život može biti uništen precizno navođenom medijskom kampanjom.
Ne možemo uzvratiti udarac. Najviše nas i grize to što više-manje sve, ili barem ono najbitnije, znamo. Znamo da se sve vrti oko nafte i ostalih resursa. Znamo da su Mosca i Pareto bili u pravu, i da uvijek postoje oni koji vladaju i oni kojima se vlada. Sve to znamo, ali što dalje?"
U knjizi "Melankolija imperija" autor trasira genealogiju, problematiku i perspektive glavnih trendova u (sup)kulturama današnjeg društva.
Zastarijevanje klasičnog liberalizma kao političke opcije i pitanje alternative, uloga religije u eurointegracijskim procesima, pitanje sustava i uopće funkcije školstva u društvu 21. stoljeća, upitna emancipativnost emancipacijskih pokreta, „suosjećajni neokonzervativizam“ kao napukla Velika Pripovijest, problem tzv. Američkog Imperija, rekonstrukcija lokalnih identiteta u „globalizaciji“, prijepori o komunističkom nasljeđu kao zbiljski politički problem ali i simulakrum, degradacija (ili samo mutacija?) „visoke“ kulture u 21. stoljeću na primjeru polemike oko "Da Vincijeva koda" i infiltracije zabavne glazbe u školske programe, antiglobalizam unutar povijesti ljevičarskog aktivizma od 19. stoljeća do danas, imanentne kontradikcije „nadgradnje“ kako u paleokonzervativizmu tako i u ljevičarskom aktivizmu pred radikalnim promjenama „baze“ u 21. stoljeću – to su teme ove knjige.
Kompozicija knjige posuđena je od glazbe, na što asociraju i naslovi prvog i zadnjeg poglavlja / stavka, "Preludij" i "Finale", sa po jednom, uvodnom i zaključnom raspravom, u kojima autor naznačuje odnosno sumira tematski okvir cjeline. U ostala tri poglavlja objavljene su po četiri tematski i teorijski povezane rasprave o kulturama današnjice, iščitavanju kojih autor pristupa u tri tematska kruga: 1) aktualna politika globalizacije i novi oblici imperijalizma, 2) suvremena medijska kultura i njezine posljedice, te 3) prijepori o komunističkom nasljeđu, ljevičarskom svjetonazoru danas i intelektualcima, ukupno 14 rasprava / eseja.
"Melankolija imperija" Romana Karlovića nesumnjivo pridonosi domaćoj produkciji kulturalnih studija, preispitujući ideologeme uvriježene u samom pristupu kritici ideologija, koji se (pre)često svodi na suprotstavljanje određenoj ideologiji s pomoću druge – one autorove, koji je nerijetko i angažiran na aktivističkoj sceni te stoga (strukturnom nužnošću) „slijep“ na vlastitu polazišnu mitologiju.
Međutim, Karlović je angažiran isključivo teorijski, te je spreman – a to konstantno i čini – dekonstruirati i vlastita polazišta, ne pružajući jednoznačna rješenja (zapravo nikakva „rješenja“ jer takvih, osim kratkoročno taktički, i nema, a taktika spada u predteorijsku domenu), već prepuštajući rasvijetljenu problematiku daljnjem iščitavanju Drugih.
***
Roman Karlović rođen je 1976. u Rijeci. Talijansku osnovnu i srednju školu pohađao je u Rijeci, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao talijanski i francuski jezik i književnost.
Kao dvojezični pisac i esejist javlja se, od kraja devedesetih, na Trećem programu Hrvatskoga radija i u nizu časopisa, u kojima je objavio mnoštvo tekstova o društvenim i političkim pitanjima, kao i osvrte o književnosti. Pisao je o globalizaciji, međunarodnim odnosima, sekularizmu i religiji, nasljeđu komunizma i suvremenoj kulturi. Prevodi književna i teorijska djela s nekoliko jezika.
Dosad je objavio niz knjiga, među ostalim: "Baudrillardova galaksija: ogledi" (2002.), "Androgin se vraća kući: Književnost, politika, seksualna lica" (2003.), "Koncert u Disneylandu" (pjesme, 2003.), "Uliksovo putovanje" (poema, 2003.), zbirka eseja "Čudesni strojevi" (2008.), izbor i prijevod dosad neobjavljenih pet drama Carla Goldonija "Sjetne i druge igre" (2008.), izabrane hrvatske i talijanske drame "Oslobođenje Betulije" i drugi dramski tekstovi (2009.) te zbirka eseja Melankolija imperije (2009.).
.
Također je objavio i mnoštvo eseja, članaka i kritika, te proznih i dramskih tekstova na hrvatskom i talijanskom u časopisima (Filozofska istraživanja, Quorum, Treća, Kruh i ruže, Republika, La battana, Književna Rijeka, Novi Kamov), kao i na Trećem programu Hrvatskoga radija (Ogledi i rasprave, Riječi i riječi, AlterNet). Živi i radi u Rijeci.
Ne možemo uzvratiti udarac. Najviše nas i grize to što više-manje sve, ili barem ono najbitnije, znamo. Znamo da se sve vrti oko nafte i ostalih resursa. Znamo da su Mosca i Pareto bili u pravu, i da uvijek postoje oni koji vladaju i oni kojima se vlada. Sve to znamo, ali što dalje?"
U knjizi "Melankolija imperija" autor trasira genealogiju, problematiku i perspektive glavnih trendova u (sup)kulturama današnjeg društva.
Zastarijevanje klasičnog liberalizma kao političke opcije i pitanje alternative, uloga religije u eurointegracijskim procesima, pitanje sustava i uopće funkcije školstva u društvu 21. stoljeća, upitna emancipativnost emancipacijskih pokreta, „suosjećajni neokonzervativizam“ kao napukla Velika Pripovijest, problem tzv. Američkog Imperija, rekonstrukcija lokalnih identiteta u „globalizaciji“, prijepori o komunističkom nasljeđu kao zbiljski politički problem ali i simulakrum, degradacija (ili samo mutacija?) „visoke“ kulture u 21. stoljeću na primjeru polemike oko "Da Vincijeva koda" i infiltracije zabavne glazbe u školske programe, antiglobalizam unutar povijesti ljevičarskog aktivizma od 19. stoljeća do danas, imanentne kontradikcije „nadgradnje“ kako u paleokonzervativizmu tako i u ljevičarskom aktivizmu pred radikalnim promjenama „baze“ u 21. stoljeću – to su teme ove knjige.
Kompozicija knjige posuđena je od glazbe, na što asociraju i naslovi prvog i zadnjeg poglavlja / stavka, "Preludij" i "Finale", sa po jednom, uvodnom i zaključnom raspravom, u kojima autor naznačuje odnosno sumira tematski okvir cjeline. U ostala tri poglavlja objavljene su po četiri tematski i teorijski povezane rasprave o kulturama današnjice, iščitavanju kojih autor pristupa u tri tematska kruga: 1) aktualna politika globalizacije i novi oblici imperijalizma, 2) suvremena medijska kultura i njezine posljedice, te 3) prijepori o komunističkom nasljeđu, ljevičarskom svjetonazoru danas i intelektualcima, ukupno 14 rasprava / eseja.
"Melankolija imperija" Romana Karlovića nesumnjivo pridonosi domaćoj produkciji kulturalnih studija, preispitujući ideologeme uvriježene u samom pristupu kritici ideologija, koji se (pre)često svodi na suprotstavljanje određenoj ideologiji s pomoću druge – one autorove, koji je nerijetko i angažiran na aktivističkoj sceni te stoga (strukturnom nužnošću) „slijep“ na vlastitu polazišnu mitologiju.
Međutim, Karlović je angažiran isključivo teorijski, te je spreman – a to konstantno i čini – dekonstruirati i vlastita polazišta, ne pružajući jednoznačna rješenja (zapravo nikakva „rješenja“ jer takvih, osim kratkoročno taktički, i nema, a taktika spada u predteorijsku domenu), već prepuštajući rasvijetljenu problematiku daljnjem iščitavanju Drugih.
***
Roman Karlović rođen je 1976. u Rijeci. Talijansku osnovnu i srednju školu pohađao je u Rijeci, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao talijanski i francuski jezik i književnost.
Kao dvojezični pisac i esejist javlja se, od kraja devedesetih, na Trećem programu Hrvatskoga radija i u nizu časopisa, u kojima je objavio mnoštvo tekstova o društvenim i političkim pitanjima, kao i osvrte o književnosti. Pisao je o globalizaciji, međunarodnim odnosima, sekularizmu i religiji, nasljeđu komunizma i suvremenoj kulturi. Prevodi književna i teorijska djela s nekoliko jezika.
Dosad je objavio niz knjiga, među ostalim: "Baudrillardova galaksija: ogledi" (2002.), "Androgin se vraća kući: Književnost, politika, seksualna lica" (2003.), "Koncert u Disneylandu" (pjesme, 2003.), "Uliksovo putovanje" (poema, 2003.), zbirka eseja "Čudesni strojevi" (2008.), izbor i prijevod dosad neobjavljenih pet drama Carla Goldonija "Sjetne i druge igre" (2008.), izabrane hrvatske i talijanske drame "Oslobođenje Betulije" i drugi dramski tekstovi (2009.) te zbirka eseja Melankolija imperije (2009.).
.
Također je objavio i mnoštvo eseja, članaka i kritika, te proznih i dramskih tekstova na hrvatskom i talijanskom u časopisima (Filozofska istraživanja, Quorum, Treća, Kruh i ruže, Republika, La battana, Književna Rijeka, Novi Kamov), kao i na Trećem programu Hrvatskoga radija (Ogledi i rasprave, Riječi i riječi, AlterNet). Živi i radi u Rijeci.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.