U ovoj knjizi objavljuje se, prvi put u Hrvatskoj, ali i na prostoru bivše Jugoslavije, prijevod "Židovske države" Theodora Herzla, temeljnog programatskog teksta cionističkog pokreta.

Razlozi zašto ovaj važan tekst nije preveden do danas, raz­ličiti su. U prvih četrdeset godina 20. stoljeća, kada je cioni­stički pokret jačao i bio snažan, njegovi mnogobrojni pristaše velikim su dijelom jako dobro znali njemački, pa ako su željeli proučavati Herzla, čitali su ga u originalu. Tih je godina na hr­vatski prevedena brošura Maxa Nordaua "Cionizam", koja je na politički mnogo neposredniji način promovirala pokret i nje­gove ciljeve.

Hrvatska i jugoslavenska publika zadovoljavala se citatima iz Herzlovih djela kojih je u židovskom tisku bilo mnogo. Zagrebački rabin Miroslav Salom Freiberger objavio je 1928. knjigu o Herzlu, u kojoj je donio, između ostalog, i krat­ke izvatke iz "Židovske države", i to je sve. Nakon Drugog svjet­skoga rata, pa sve do osamdesetih godina 20. stoljeća, pravog interesa za proučavanje židovske povijesti nije bilo, pa otuda ni za objavljivanjem tekstova takva karaktera.

Široj čitalačkoj publici, pogotovo hrvatskoj, bit će zanimlji­va potpuna Herzlova posvećenost osnivanju židovske države, vidljiva već u prvoj, početnoj rečenici knjige - "Ideja koju obrazlažem u ovom tekstu vrlo je stara: uspostava židovske drža­ve", ili, na drugom mjestu: da se svi napori koji Židovi poduzi­maju "ujedine u cjelinu za kojom naš narod ne prestaje težiti, zbog koje se održao i različitim iskušenjima odolio: to je slo­bodna domovina!" Nema sumnje da u tom smislu nedavna hr­vatska i židovsko-izraelska povijest imaju dodirnih točaka.

Herzl je u "Židovskoj državi" predvidio mnoge aktivnosti i procese koji su pridonijeli nastanku Izraela. Istovremeno, Herzl često govori, ustvari, i o vremenu današnjem. Tako, pri­mjerice, konstatira: ,"U svijetu ima više krivih shvaćanja o Ži­dovima negoli o bilo kojem drugom narodu". Ne bi li ta rečeni­ca mogla biti izrečena i danas?

Herzl je iznimno dobar pisac. Uostalom, bio je novinar, književnik i autor političkih studija, i sve to prije negoli je na­pisao "Židovsku državu". Tekst je pisan s emocionalnim nabojem, često egzaltiranim tonom, i to je element koji sam u prijevodu svakako želio sačuvati. Osim toga, kako je "Židovska država" programatski tekst koji valja čitati ne kao povijesni spis, nego kao naputak za djelovanje, konačni tekst prijevoda sam ponekad uobličavao u izričaj bliži suvremenom čitatelju negoli doslov­nom smislu teksta

Primjerice, Herzl stalno govori o "planu" - odnosno, "Der Plan". U suvremenom njemačkom i hrvat­skom jeziku, danas bi se u tom kontekstu prvenstveno koristi­la riječ "projekt", pa sam tako i učinio.

Tekst podrazumijeva dobru informiranost čitatelja o proble­mima koji su bili aktualni prije 120 godina. Kako bi se shvatili događaji na koje se Herzl referira, kao i njegove aluzije, ponekad sam dodavao odgovarajuće bilješke. Prilozi - Herzlova biogra­fija, analiza Židovske države te studije o cionizmu u svijetu i u Hrvatskoj - pomažu u boljem razumijevanju teksta.

Poruka Herzlove "Židovske države" jednako je toliko upućena Židovima ("treba da već jednom kao slobodni ljudi na vlastitoj grudi živimo, te da u vlastitoj domovini mirno umremo"), ko­liko i čovječanstvu općenito - "što u novoj zemlji pokušavamo postići samo za našu korist, djelovat će snažno i sretno na do­brobit sviju ljudi". Ova knjiga stiže pred čitatelja s tom mišlju, koja je gotovo jednako aktualna danas, kao i u vrijeme kada ju je Herzl ispisao.

Ivo Goldstein

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.