Drago Hedl opisuje zadnjih dvadeset godina u životu Branimira Glavaša. Iznosi kako je siromašni sin hercegovačkih doseljenika i društveni autsajder, u ratu postao gospodar života i smrti u Osijeku, gradu u kojem su mučeni i ubijani mirni građani srpske nacionalnosti, a Glavaš je bio glavni organizator terora pod državnim pokroviteljstvom.

Hedl, koji je i sam dvadeset godina bio žrtva Glavaševih javnih uvreda i prijetnji, precizno i uvjerljivo secira psihološki profil strašljivog i gramzivog čovjeka nabijenog nevjerojatnom količinom destruktivne energije, čija moć u Osijeku ne splašnjava ni nakon što je definitivno, pravomoćnom presudom, utamničen na osam godina.

 
**

Priča o Glavašu je priča o hrvatskoj državnoj politici, saga u kojoj su se fino uskladile vladajuće političke težnje i osobni sadis­tički afiniteti, a današnje uzdizanje bjegunceve demonske figure između ostaloga je u funkciji njegova "oddržavljenja", sistem­skog osiguranja državne nevinosti. Za razliku od ujedinjenih re­akcija na navodnu prodaju posvećene limarije - što je doživljeno kao nečuvena blasfemija - u vrijeme kada su Glavašu bila uručivana visoka državna odlikovanja samo su rijetki to javno naziva­li besramnim i amoralnim činom, a među njima, uzgred, nije bio aktualni PRH.

Koliko god se doimao žovijalnim i samoinicijativnim, Brani­mir Glavaš nije bio samonikli krvolok niti izolirani monstrum, nego opskurni činovnik vlasti, revni provoditelj nepisane politič­ke volje koja je distribuirana s najviše državne razine, i u tom smislu autentičan hrvatski ratni brand. Tretirati ga kao kukolj u žitu moguće je samo u mjeri u kojoj je žito lažno predstavljeno.

Njegov je slučaj neuobičajen jedino zbog činjenice da mu je priređeno suđenje, pod krajnjim pritiskom, pod silom neumolji­vih svjedočenja i dokaza koji su otklizali u javnost, pod strogom prismotrom europskih birokrata, i uz takve opstrukcije i sumnji­ve političke okolnosti da konačni ishod (osam godina zatvora za mučenja i višestruka ubojstva) pristojnoga čovjeka provocira na bljuvanje.

Viktor Ivančić

Drago Hedl rođen je u Osijeku 1950. godine. "Vrijeme seksa u doba nevinosti" njegov je četvrti roman. Objavio je "Donjodravsku obalu" (2013.), "Izbornu šutnju" (2014.) i "Ispovjednu tajnu" (2015.). Za "Donjodravsku obalu" dobio je nagradu Kočićevo pero (2014.), a Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku otkupilo je autorska prava za dramatizaciju tog romana i planira ga izvesti 2019. godine. Roman "Izborna šutnja" preveden je na talijanski jezik i objavljen u izdanju Marsilia (2017.), nakladničke kuće iz Venecije. Isti nakladnik priprema prijevod i drugog romana "Ispovjedna tajna", a autor upravo radi na rukopisu trećeg dijela krim-trilogije "Kijevska piletina". Producentska kuća Drugi plan iz Zagreba otkupila je autorska prava za snimanje TV serije po motivima triju spomenutih romana.

Osim književnoga rada, Hedl je dugogodišnji novinar i radio je u brojnim hrvatskim redakcijama, od Glasa Slavonije (gdje je bio glavni i odgovorni urednik) do Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista i Jutarnjeg lista. Sada je kolumnist portala Telegram. Njegova publicistička knjiga "Glavaš, kronika jedne destrukcije", objavljena 2010., dobila je nagradu za najbolje publicističko djelo Jutarnjeg lista u toj godini. Također, za istraživački novinarski rad dobio je nekoliko svjetskih i domaćih nagrada, a Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo mu je Nagradu "Otokar Keršovani" za životno djelo (2015.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.