Drago Hedl opisuje zadnjih dvadeset godina u životu Branimira Glavaša. Iznosi kako je siromašni sin hercegovačkih doseljenika i društveni autsajder, u ratu postao gospodar života i smrti u Osijeku, gradu u kojem su mučeni i ubijani mirni građani srpske nacionalnosti, a Glavaš je bio glavni organizator terora pod državnim pokroviteljstvom.

Hedl, koji je i sam dvadeset godina bio žrtva Glavaševih javnih uvreda i prijetnji, precizno i uvjerljivo secira psihološki profil strašljivog i gramzivog čovjeka nabijenog nevjerojatnom količinom destruktivne energije, čija moć u Osijeku ne splašnjava ni nakon što je definitivno, pravomoćnom presudom, utamničen na osam godina.

 
**

Priča o Glavašu je priča o hrvatskoj državnoj politici, saga u kojoj su se fino uskladile vladajuće političke težnje i osobni sadis­tički afiniteti, a današnje uzdizanje bjegunceve demonske figure između ostaloga je u funkciji njegova "oddržavljenja", sistem­skog osiguranja državne nevinosti. Za razliku od ujedinjenih re­akcija na navodnu prodaju posvećene limarije - što je doživljeno kao nečuvena blasfemija - u vrijeme kada su Glavašu bila uručivana visoka državna odlikovanja samo su rijetki to javno naziva­li besramnim i amoralnim činom, a među njima, uzgred, nije bio aktualni PRH.

Koliko god se doimao žovijalnim i samoinicijativnim, Brani­mir Glavaš nije bio samonikli krvolok niti izolirani monstrum, nego opskurni činovnik vlasti, revni provoditelj nepisane politič­ke volje koja je distribuirana s najviše državne razine, i u tom smislu autentičan hrvatski ratni brand. Tretirati ga kao kukolj u žitu moguće je samo u mjeri u kojoj je žito lažno predstavljeno.

Njegov je slučaj neuobičajen jedino zbog činjenice da mu je priređeno suđenje, pod krajnjim pritiskom, pod silom neumolji­vih svjedočenja i dokaza koji su otklizali u javnost, pod strogom prismotrom europskih birokrata, i uz takve opstrukcije i sumnji­ve političke okolnosti da konačni ishod (osam godina zatvora za mučenja i višestruka ubojstva) pristojnoga čovjeka provocira na bljuvanje.

Viktor Ivančić

Drago Hedl, novinar i književnik, rođen je u Osijeku 1950. Objavio je romane "Donjodravska obala" (2013.), "Izborna šutnja" (2014.), "Ispovjedna tajna" (2015.), "Vrijeme seksa u doba nevinosti" (2018.) i "Kijevska piletina" (2019). Za "Donjodravsku obalu" dobio je nagradu Kočićevo pero (2014.), a Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ambijentalno je, u režiji Zlatka Svibena, izvelo 2019. predstavu Donjodravska obala. Romani "Izborna šutnja" i "Ispovjedna tajna" prevedeni su na talijanski jezik i objavljeni u izdanju Marsilije (2017. i 2019.), nakladničke kuće iz Venecije. "Izborna šutnja" objavljena je i u ediciji Passione Noir (2019.) u izdanju GEDI – Gruppo, iz Rima. Producentska kuća Drugi plan i Hrvatska radio-televizija snimili su, po motivima Hedlove krim-trilogije, dvije sezone TV serije Šutnja (emitirane 2022. i 2023.) u koprodukciji Beta Filma, Star Medije, OLL.TV-a i ZDF-a/ARTE-a. Hrvatski radio u Dramskom programu izveo je dramatizaciju svih triju romana krim-trilogije. Hedl je i dobitnik književne nagrade Slavko Kolar za najbolju satiričnu priču (2022.).

Osim književnoga rada, Hedl je dugogodišnji novinar i radio je u brojnim hrvatskim redakcijama, od Glasa Slavonije (gdje je bio glavni i odgovorni urednik) do Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista i Jutarnjeg lista. Sada je kolumnist portala Telegram. Njegova publicistička knjiga "Glavaš, kronika jedne destrukcije", objavljena 2010., dobila je nagradu za najbolje publicističko djelo Jutarnjeg lista u toj godini. Također, za istraživački novinarski rad dobio je nekoliko svjetskih i domaćih nagrada, a Hrvatsko novinarsko društvo dodijelio mu je Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo (2015.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.