Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako očekujemo od jedne  srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave početkom pedesetih godina dvadesetog stoljeća. U tom dvorištu, nad kojim Drago Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog anđela, živjet će ili kroz njega prolaziti u nepovrat, kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevice. Željnih najobičnijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama.

Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neočekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neočekivane uloge. Počevši od dječaka Dade kroz čije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih individualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, što još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do oficira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, jeftinog pogonskog goriva svake nadolazeće ideologije iza ugla. Prečesto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budućnost.

Zato i ne čudi da jedan po jedan samo nestaju s uklete i nostalgične adrese. Da se, kao u filmskom snu, iz De Sicina dvorišta odjednom probude iskošeni – na Wagnerovoj pozornici ništavila.

Davor Špišić


Nakon nove knjige Drage Hedla koja, i lako i duboko istovremeno, oživljava Osijek, njegove stanovnike, jezik i navike, i to iz vremena kad smo se svi voljeli, dođe mi da ponovno potražim sve Osječane, da im pružim "Donjodravsku obalu" na čitanje i pitam ih: A što ćemo mi ovdje? Hedl je, napisavši knjigu o svom odrastanju, zapisao i svoj grad. Ponudio je rečenice na kojima će čitatelji oživljavati i priče o svom životu, otkrivajući te nježne niti kojima smo svi povezani, čak i onda kada to ne bismo željeli.

Vještinom i pripovjedačkom spretnošću, on svoju građu raspodjeljuje po naslovima klasičnih djela svjetske literature. Razloge naslućujemo čitanjem. Na posljednjim stranicama dobivamo i pripovjedačevo pojašnjenje. Jednom će naši putovi završiti u nečijim pričama. Drago Hedl, uvjerena sam, prolazeći ulicama svoga djetinjstva, znao je da će za svoj grad učiniti najviše napiše li štivo poput ovoga. Uostalom, veliki pisac ne ustručava se priznati da je dužan svome zavičaju.

Julijana Matanović

***

Drago Hedl rođen je u Osijeku 1950. Nakon studija književnosti radio je kao urednik literarnog časopisa “Revija”. Od 1980. radi kao novinar i urednik u redakcijama Glasa Slavonije, Slobodne Dalmacije, Novoga lista, Feral Tribunea i Jutarnjeg lista. Surađivao je i u uglednim svjetskim novinama i časopisima. Za novinarski rad na istraživačkim temama dobio je više hrvatskih i međunarodnih nagrada.

Objavio je deset knjiga: zbirke kratkih priča, eseja i reportaža, te nekoliko publicističkih djela. Knjiga "Glavaš, kronika jedne destrukcije" dobila je nagradu Jutarnjeg lista za najbolje publicističko djelo u 2010. godini. U osječkom komornom kazalištu Miniteatar igrana su mu tri dramska teksta: Otkačeni u režiji Radovana Grahovac (1982.); Aerobic Story u režiji Steve Žigona (1984.) i Žar na vodi u režiji Mirjane Ojdanić (1985.). Autor je nekoliko dokumentarnih filmova, među kojima je i Vukovar, završni rez (2005.), nagrađen na Sarajevskom filmskom festivalu 2006. Živi i radi u Osijeku i Zagrebu kao profesionalni novinar.

Drago Hedl rođen je u Osijeku 1950. godine. "Vrijeme seksa u doba nevinosti" njegov je četvrti roman. Objavio je "Donjodravsku obalu" (2013.), "Izbornu šutnju" (2014.) i "Ispovjednu tajnu" (2015.). Za "Donjodravsku obalu" dobio je nagradu Kočićevo pero (2014.), a Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku otkupilo je autorska prava za dramatizaciju tog romana i planira ga izvesti 2019. godine. Roman "Izborna šutnja" preveden je na talijanski jezik i objavljen u izdanju Marsilia (2017.), nakladničke kuće iz Venecije. Isti nakladnik priprema prijevod i drugog romana "Ispovjedna tajna", a autor upravo radi na rukopisu trećeg dijela krim-trilogije "Kijevska piletina". Producentska kuća Drugi plan iz Zagreba otkupila je autorska prava za snimanje TV serije po motivima triju spomenutih romana.

Osim književnoga rada, Hedl je dugogodišnji novinar i radio je u brojnim hrvatskim redakcijama, od Glasa Slavonije (gdje je bio glavni i odgovorni urednik) do Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista i Jutarnjeg lista. Sada je kolumnist portala Telegram. Njegova publicistička knjiga "Glavaš, kronika jedne destrukcije", objavljena 2010., dobila je nagradu za najbolje publicističko djelo Jutarnjeg lista u toj godini. Također, za istraživački novinarski rad dobio je nekoliko svjetskih i domaćih nagrada, a Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo mu je Nagradu "Otokar Keršovani" za životno djelo (2015.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.