Heroj ili zločinac? Ratni genij ili vojni diletant? Osloboditelj ili progonitelj srpskih civila?

Trojica vrsnih novinara na ova pitanja ne nude jeftine i jednoznačne odgovore. Kompleksnu figuru Ante Gotovine - bivšeg legionara, osuđivanog kriminalca, ratnog heroja, haškog optuženika te generala Hrvatske vojske - oljuštili su po karakternim slojevima i razvojnim etapama, temeljito i živopisno. Antu Gotovinu u ovoj se knjizi od puke ikone u jednom plemenskom mitu pretvara u čovjeka od krvi i mesa: u vojnika satkanog od velikih djela i ništa manjih grijeha.

 
**

Jednoga od skorih dana poslije objavljivanja ove knjige, prema službenim najavama bit će to u mjesecu prosincu tekuće go­dine, oči hrvatske javnosti bit će usmjerene prema Den Haagu, gdje će sudsko vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije izreći svoju prvostupanjsku presudu hrvatskom generalu Anti Gotovini. Ma kakva bila ta presuda, ona će biti odmah osporavana: ili će se žaliti tužiteljstvo, ili će se žaliti obrana, a najvjerojatnije - žalit će se obje strane.

Do dono­šenja pravomoćne presude proteći će najmanje još godinu dana. Razbuktat će se javne polemike o pravednosti ili nepravednosti prvostupanjske presude i Ante Gotovina još će dugo biti u foku­su pažnje hrvatskog javnog života. Radi se o vojskovođi koji je niknuo iz podzemlja, pa ratničkim podvizima i avanturističkim bijegom izrastao do mitskih razmjera, ali i znatno više od toga: radi se o dilemama hrvatskog društva koje na „slučaju Gotovina" dalekosežno preispituje svoj odnos prema suštinskim načelima moralnog, političkog i pravnog života u demokraciji.

Autori knjige "Gotovina, stvarnost i mit" - Ivica Ðikić, Davor Krile i Boris Pavelić - ne bave se nagađanjima o predstojećoj prvo-stupanjskoj presudi u Den Haagu. Ne prejudiciraju ni bilo koju od njenih mogućih komponenti. Kao i svaka dobra biografija i historiografija, njihova je knjiga prvenstveno posvećena činjeni­cama generalovog životnog puta, jer taj je životni put nezaobi­lazna podloga za razumijevanje "slučaja Gotovina".

Autori saže­to prate Antu Gotovinu od njegovog djetinjstva i tinejdžerskog bijega u Legiju stranaca, preko legionarskog službovanja po Afri­ci, avanturističkih izleta u Južnu Ameriku i kriminalnih akcija u pariškom podzemlju, sve do povratka u Hrvatsku u lipnju 1991. godine. Posebnu pažnju posvećuju uspješnim vojnim operacija­ma koje su Gotovinu naglo izdigle od kaplara do generala i zatim opisuju generalovo kratkotrajno uplitanje u politiku, te neke nje­gove problematične poduzetničke poslove i, napokon, njegovo petogodišnje bježanje i skrivanje po svim kontinentima.

Pri kra­ju knjige autori podrobno informiraju o raspravi pred sudom u Den Haagu, precizno i podjednako sažimaju i argumente tuži­teljstva i protuargumente obrane, ne sugerirajući ocjene o kriv­nji ili nedužnosti okrivljenika. Čitalac je upoznat sa svim bitnim činjenicama i prepušteno mu je da sam donosi zaključke.

( iz bilješke izdavača )

Ivica Đikić rođen je 1977. u Tomislavgradu (BiH). Novinarstvom se počeo baviti 1994. u Slobodnoj Dalmaciji, a u tjedniku Feral Tribune bio je novinar i urednik od 1997. do gašenja lista 2008. godine. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik riječkog Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti iz Zagreba.

Objavio je romane "Cirkus Columbia" (Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003.), "Sanjao sam slonove" (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.) i "Ponavljanje" (Naklada Ljevak, 2014.). "Cirkus Columbia" dobio je nagradu "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanović snimio je 2010. istoimeni igrani film. Roman "Sanjao sam slonove" osvojio je nagradu Tportala za roman godine u Hrvatskoj, a "Ponavljanje" je nagrađeno "Kočićevim perom".

Zbirka priča "Ništa sljezove boje" izišla je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune, a zbirka pjesama "Ostatak svijeta" 2012. godine (HDP, Zagreb). Objavio je i tri publicističke knjige: "Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića" (VBZ, Zagreb, 2004.), "Gotovina, stvarnost i mit" (Novi Liber, Zagreb, 2010.), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem, te "Šarik Tara: Život" (Novi Liber, Zagreb, 2013.). Đikićeve knjige prevedene su na španjolski, njemački, talijanski i slovenski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.