
Stećci : Bosansko i humsko mramorje Srednjeg vijeka
- Nakladnik: Naklada Ljevak
- 02/2013.
- 452 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789533035468
- Cijena: 25.08 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.

Stećci na području srednjovjekovne Bosne i Hercegovine više od stotinu godina predmet su povijesno-socioloških, arheoloških, povijesno-umjetničkih, demografskih i etnoloških istraživanja. Među nabrojenim oblicima istraživanja, arheološka pretraživanja grobova koja pružaju preciznije antropološke i demografske podatke, daleko zaostaju za analizom nadzemnih elemenata nekropola stećaka.
Kao nadgrobni spomenici triju bosanskih konfesija, stećci su do danas bili predmetom raznih ideoloških i političkih historiografskih prisezanja. Primjerice, mit o bogumilskom karakteru stećaka još uvijek se podgrijava, čak i u dijelu međunarodne historiografije.
Dubravko Lovrenović u svojoj knjizi polazi od komparativne analize kritičke fortune, domaćih historijskih izvora i arheoloških nalaza. Umjesto ideoloških i politički motiviranih interpretacija, koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski, Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka.
Umjesto magle nacionalne romantike Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka. Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.
***
Dubravko Lovrenović (1956), povjesničar, medijevalist. Na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu stekao diplomu povjesničara (1979), magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1985), a titulu doktora znanosti stekao na Univerzitetu u Sarajevu (1999). Kao redovni profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu predaje Opću historiju srednjeg vijeka. Autor je knjiga i brojnih znanstvenih radova posvećenih bosanskom i europskom srednjovjekovlju objavljenih u domaćim i inozemnim stručnim časopisima. Sudjelovao u izradi programa i studija iz područja zaštite bosanskohercegovačkog naslijeđa.
Kao nadgrobni spomenici triju bosanskih konfesija, stećci su do danas bili predmetom raznih ideoloških i političkih historiografskih prisezanja. Primjerice, mit o bogumilskom karakteru stećaka još uvijek se podgrijava, čak i u dijelu međunarodne historiografije.
Dubravko Lovrenović u svojoj knjizi polazi od komparativne analize kritičke fortune, domaćih historijskih izvora i arheoloških nalaza. Umjesto ideoloških i politički motiviranih interpretacija, koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski, Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka.
Umjesto magle nacionalne romantike Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka. Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.
***
Dubravko Lovrenović (1956), povjesničar, medijevalist. Na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu stekao diplomu povjesničara (1979), magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1985), a titulu doktora znanosti stekao na Univerzitetu u Sarajevu (1999). Kao redovni profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu predaje Opću historiju srednjeg vijeka. Autor je knjiga i brojnih znanstvenih radova posvećenih bosanskom i europskom srednjovjekovlju objavljenih u domaćim i inozemnim stručnim časopisima. Sudjelovao u izradi programa i studija iz područja zaštite bosanskohercegovačkog naslijeđa.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.