Irina Aleksander (1900-2002) ruska je spisateljica koja je u razdoblju između dva svjetska rata živjela i radila u Hrvatskoj. U Zagrebu je držala elitni književni salon u kojemu je glavna zvijezda bio Miroslav Krleža. S Krležom je Aleksanderovu vezalo i sentimentalno prijateljstvo, koje je u našoj javnosti imalo različita tumačenja.

Posežući za kazališnim, pjesničkim, književnim i filmskim primjerima te za performativnim iskustvom, baš kao i za filozofskim, antopologijskim i psihologijskim poimanjem "gubitka kontrole", autorica još jednom uspostavlja čvrsto savezništvo između filozofije i teatrologije, čitajući ih kao...

Knjiga je posvećena dugo vremena zlorabljenom korpusu australske književnosti koji autorica najprije definira i određuje svojim "pogledom izvana". Autorica hrvatskome čitatelju približava nepoznatu ontološku potku koja izvire iz aboridžinskog književnog teksta nebi li čitatelj shvatio okvir u kojemu se događaju priče...

Autor pokušava potaknuti zanimanje za žanrovsku književnost. Njegova je nakana, kao što tumači u uvodnome tekstu, predstaviti ponajprije arhetipsku dimenziju tzv. žanrovske književnosti, koja se pokatkad poistovjećuje s književnošću eskapizma i čak trivijalnom književnošću u cjelini, te utvrditi njihovu...

Prateći zbivanja u književnom životu Rusije i rusko približavanje Zapadu autorica je ispisala i svojevrsnu kroniku "odrastanja" bivših socijalističkih društava, njihovu vitalnost i želju za ispravljanjem velikih povijesnih nepravdi. Tekstovi o ruskim knjigama i autorima svjedočanstvo su o jednom vremenu, o svijetu...

Roman se temelji na rekonstrukciji istinitog desetodnevnog boravka austrijskog literarnog klasika Huga von Hofmannsthala u klimatskom lječilištu Bad Fusch početkom kolovoza 1924. godine. To je mjesto gdje su nastajala djela koja su ga učinila slavnim. U međuvremenu se mnogo toga promijenilo: tankoćutni je pisac izgubio prijatelje a od...

Riječ je o zborniku posvećenom 70-ima, odnosno sedmom desetljeću prošloga stoljeća od nulte do devete godine. Razdoblje je to za koje se nepravedno zalijepila etiketa nezanimljivog i sivog, čak manje vrijednog u slikovitoj niski prošlostoljetnih zlatnih, srebrnih, ludih, turbulentnih i drugih dekada.

"Ovo je moj kraj." Tim, po pisanju biografa, posljednjim svjesnim riječima skladatelja Franza Schuberta počinje roman "Franzov rekvijem" (Le requiem de Franz, 2009) suvremenoga francuskog književnika Pierrea Charrasa. Dok se ležeći na samrtnoj postelji prisjeća događaja iz djetinjstva i mladosti, Schubertu je tek...

Poznata uspješnica razdoblja belle epoque, "Sanjin" Mihaila Arcibaševa, roman je s famom najvećeg književnog skandala XX. stoljeća. Premda izniklo iz duha "buđenja masa" između dviju ruskih revolucija, ovo je djelo, prepuno "obnaženih tijela i slika sladostrašća", bilo kultnom knjigom...

Zbirka proslavljenih eseja Oscara Wildea (objavljena 1891. pod naslovom "Intensions") u kojima do punog izražaja dolazi njegova prodornost uma, britka duhovitost i vrhunski stil. U napučenim epigramsko-aforističkim konstatacijama, Wilde se iskazuje kao kritičar, pisac estetičkih i inih rasprava u najvišoj tradiciji...

Pazdzierski je svoje najznačajnije znanstveno djelo, "Julije Benešić i Poljaci", posvetio hrvatsko-poljskim prožimanjima i Juliju Benešiću. U "Hrvatskim temama" sadržani su najraniji radovi Pazdzierskog, iz perioda 1968-1971., koji se dotiču ranog perioda Benešićevog života i stvaralaštva,...

Žena prekida brak s mužem kojeg još voli i koji voli nju, te pokušavajući ponovno pronaći jasnoću u vlastitom životu, počinje zapisivati svoje misli u sljedećih stotinu dana. Roman započinje kada se glavnoj junakinji ponovno javlja muškarac s kojim je prije mnogo godina provela jednu noć, misteriozan stranac iz...

Sažetak Malićevog trajnog zanimanja za život i djelo hrvatskog književnog velikana Miroslava Krleže. Uz svoju osnovnu polonističku djelatnost i privatnu književničko-prevodilačku aktivnost Zdravko Malić (1933.-1997.), najznačajniji hrvatski polonist XX stoljeća, bavio se cijeli život i Krležom.

U trinaest priča ove zbirke (Laços de família, 1960) Clarice Lispector svjedoči o svojoj nemirnoj osobnosti koja opsesivno proučava sebe i druge, otkrivajući pod maskom svakodnevice svijet neizrecive žudnje i fantazije. Nije joj važna karakterizacija likova ni radnja, nju zanima unutarnji život likova, metafizički razlog...

Pasolinijev prvi roman "Uličari" ocrtava život u Rimu i rimskim predgrađima posljednjih mjeseci Drugoga svjetskog rata i prvih godina poraća. Nižu se epizode u kojima protagonisti, prije svega dječaci i momci, ali i cijela paleta živih i upečatljivih likova, ubiru crne plodove fašizma, rata i bijede.

Knjiga "Moć ukusa" donosi izbor najboljih tekstova Zbigniewa Herberta, jednoga od najznačajnijih poljskih pjesnika, esejista i dramatičara XX. stoljeća. U izboru su zastupljeni tekstovi iz različitih književnih formi u kojima se Herbert okušao - dvadesetak antologijskih pjesama, devet eseja i jedna drama.

Riječ je o prvom hrvatskom izdanju koje daje sustavan uvid u reprezentativnu pjesničku produkciju luzofonih autora iz negdašnjih portugalskih kolonija u Africi, iz Angole, naime, Mozambika, Zelenortskog Otočja, Gvineje Bisau te otoka Sao Tome i Principe.

Putujući s ruskim dizačem utega Ivanom Demidovim u vlaku za Moskvu, autorica je zabilježila sve što joj je taj neobični čovjek ispripovijedao: od djetinjstva i fascinacije vatrom do karijere dizača utega i potpunoga psihičkog sloma.