Nakon dviju objavljenih studija posvećenih temi subjektnosti i njezinim afektivnim dozvolama i zabranama, teatrologinja Nataša Govedić nastavlja istraživati parezijsku dimenziju subjekta. Zanima je problematika subjektnosti kao "alarmantnog" kreativnog stanja za koji su karakteristični modusi ekstaze, katarze i katastrofe, dakle izrazito "razvlaštenih" i "izmještenih" reakcija, udaljenih od konvencionalnog poimanja kontinuiranog ili discipliniranog jastva.

Posežući za kazališnim, pjesničkim, književnim i filmskim primjerima te za performativnim iskustvom, baš kao i za filozofskim, antopologijskim i psihologijskim poimanjem "gubitka kontrole", autorica još jednom uspostavlja čvrsto savezništvo između filozofije i teatrologije, čitajući ih kao paralelnu potrebu ekscesnog i angažiranog mišljenja.

Knjiga ulazi u otvorenu polemiku s psihoanalizom, inzistirajući na tome da subjektnost povišenih stanja nije "patološka", već stvaralačka, prevrednovateljska i samim time politički izazovna. Autorica utoliko predlaže i specifičnu teoriju kreativnosti, naslonjenu na rad Silvana Tompkinsa, Carla Gustava Junga, Mihalyja Csikszentmihalyja, Michel Foucaulta, Mauricea Blanchota, Sare Ahmed, Judith Butler, kao i niza feminističkih teoretičarki koje se bave pojmom empatije.

Posebnu podtemu knjige čini komediografsko „raspuknuće" očekivane logike socijalne identifikacije, baš kao i tragički „jaz" između zakona i etičkog impulsa, pri čemu subjektnost nije tek manifestacija "zločina", već i izbijanje radikalno kritičke, reformatorske svijesti.    

U zaključku, autorica predlaže razimenovanje postojećeg vokabulara "dozvoljenih reakcija", u korist subjektnosti koja svoju suverenost postiže upravo onda kad si dopusti nelagodu, prijetnju i uzbunu kreacije.


***

Nataša Govedić diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. radi kao nezavisna znanstvenica, književna, kazališna i filmska kritičarka, predavačica i dramska autorica/izvođačica.

Nataša Govedić diplomirala je (1995), magistrirala (2000) i doktorirala (2007) komparativnu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine javno djeluje kao kazališna, književna i filmska kritičarka. Od 2012. godine stalno je zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Objavljuje poeziju i prozu, kao i znanstvene knjige iz područja iz područja teatrologije i teorije književnosti. Dosad je objavila dvije zbirke poezije ("Zlice i vilice", 2022. i "Pasja kola", 2024) i tri romana ("Kako zavoljeti morskog psa", 2019., "Eskim na feniksu ti je ukrao mobitel", 2023. i "Div", 2025.). U području znanstvenog rada i humanistike objavila je petnaest knjiga, a posljednje su "Oscar Wilde izlazi iz zatvora ili vaša omiljena umjetnost zove se kritika" (2023), "Pohvala odriješenim rukama: čitanje i kritičke pedagogije" (2025) i "Learovanje: Shakespeare ispod kože" (2025). Kontinuirano piše i za djecu ("Čarozapisi", 2010; "Mrežir", 2013; "Zmajir", 2015). Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva pisaca za djecu i PEN-a.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.