Zbirku lucidnih eseja "Civilizacija komunizma" (1972) poljski književnik i publicist Leopold Tyrmand napisao je u obliku niza "improvizacija na temu" u kojima na satiričan način, britkim jezikom progovara o svakodnevici u komunističkoj Poljskoj. Autor je u trenutku nastanka knjige već nekoliko godina živio emigrantskim životom u SAD-u, gdje se našao nakon dugogodišnjih nastojanja da od komunističkih vlasti dobije putovnicu i napusti zemlju.

Na temelju vlastitih gorkih iskustava života u poratnoj domovini pokušao je zapadnjačkoj publici, koja nije doživjela komunističko iskustvo, na sebi svojstven način, ironijom koja mjestimice graniči s groteskom, prenijeti nešto od ozračja svakodnevice homo sovieticusa. Pritom ne krije da je riječ o tendenciozno napisanom protukomunističkom pamfletu u kojem je ponegdje preuveličao, prenaglasio, odveć nadrealno oslikao svoju negdašnju svakidašnjicu.

Riječ je o tridesetak eseja u kojima autor progovara o naizgled banalnim svakodnevnim stvarima komunističkog doba poput toga kako u komunizmu iskoristiti prednosti otkrića telefona, kako u tom sistemu završiti fakultet i ne izgubiti vjeru u život, zašto komunistička pasta za zube ne čisti, kako ondje čitati natpise na javnim mjestima, kako biti plejboj, što je to putovnica u komunizmu... Osim takvih kozerija knjiga – koja je žanrovski na razmeđu publicističkog i esejističkog, a uspijeva biti fina beletristika – donosi i sugestivne rasprave o metafizici i etici u komunističkoj svakodnevici (što znači željeti dobro; kako voljeti...) sve do misaono provokativnih hipoteza o velikim temama poput odnosa komunizma i hitlerizma ili nesretnog usuda Židova u komunizmu.

Zanimljivo da potkraj knjige autor svoje oštro pero usmjerava i prema Americi, zemlji svog egzila i nekada priželjkivanoj arkadiji, kao – kako kaže – posvemašnjoj laži, prije svega stoga jer je bio uvjerenja da su Amerikanci spiskali pričuve ljubavi koju su komunistička društva imala prema njima tijekom staljinizma.

Leopold Tyrmand, poljski pisac, publicist i novinar. Rodio se 1920. u Varšavi. Netom prije početka Drugog svjetskog rata studirao je arhitekturu u Parizu, gdje se susreo sa zapadnjačkom kulturom i džezom, što je u njegovu stvaralaštvu ostavilo neizbrisiv trag. Godine 1940. u Vilnu je osuđen na dvadeset pet godina zatvora zbog "protulitavske urote". Tijekom njemačke okupacije na prisilnom je radu, a 1944. je, nakon bijega, uhićen u Norveškoj i upućen u koncentracijski logor u okolici Osla, gdje je dočekao oslobođenje.

Nakon rata vraća se u Varšavu i uključuje u javni život radeći kao novinar. Zbog britka jezika kojim kritizira sovjetsku stvarnost često mijenja dnevne listove, a 1953. zabranjuju mu objavljivanje. Tu je šutnju iskoristio da napiše najveći poljski dvadesetostoljetni bestseler, roman Opaki (Zły; objavljen na hrvatskome 1966), u kojem je ispisujući živote ljudi s margine, sitnih kriminalaca, opisao stvarnost poratne Varšave. Popularnost je iskoristio za skandaliziranje poljske publike nesvakidašnjim ponašanjem te uvođenjem džeza u kulturni prostor socijalističke Poljske, organizirajući koncerte i festivale i objavivši knjigu o džezu.

Godine 1965,  kada su mu konačno dali putovnicu, odlazi u Ameriku, gdje se smjesta uključuje u javni život. Predaje na sveučilištima, piše knjige na engleskome, surađuje s poljskim emigrantskim časopisima, ali i polemizira s njima. Oštar i nepokolebljiv kritičar komunizma, Tyrmand se postupno preobražava u američkog konzervativca, izdaje časopis Chronicles of Culture, koji do danas slovi kao važan glas američkoga konzervativizma.

Od djela objavljenih u emigraciji valja izdvojiti Dnevnik iz 1954. (Dziennik 1954; objavljen 1980, prepravljeno izdanje 1995), u kojem je opisao razdoblje prinudne šutnje i jedno od najrigidnijih razdoblja socijalističke Poljske, zatim zbirku eseja Zapisi diletanta (Notebooks of a Dilettante, 1970), koja je postigla gotovo kultni status u američkoj kulturi, te zbirku protukomunističkih zapisa Civilizacija komunizma (Cywilizacja komunizmu, 1972).

Umro je 1985. na Floridi od posljedica srčanog udara.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.