Knjiga "Parfimirano smeće" Maše Grdešić istražuje odnos između popularne i visoke kulture u hrvatskoj književnosti 19. i 20. stoljeća. U devet poglavlja podijeljenih u tri cjeline autorica pokazuje da je novijoj hrvatskoj književnosti nužno pristupiti i iz perspektive popularne kulture umjesto isključivo iz uobičajene visokokulturne perspektive.

Autorica se tako bavi popularnim motivima u djelima kanonskih pisaca poput Miroslava Krleže i Ranka Marinkovića, političkom funkcijom popularnih romana Marije Jurić Zagorke i načinima na koje književnost, ali i književna teorija i povijest, prikazuju popularne žanrove poput krimića i ljubića te tretiraju pasionirane čitateljice popularne književnosti – parfimiranog smeća iz naslova knjige.

Knjiga Maše Grdešić izniman je prilog razumijevanju zapostavljenih i neprepoznatih problema hrvatske književnosti i popularne kulture. Ne radi se o otkrivanju “tople vode” i “zadovoljavanju ravnopravnosti”, kako to često zna izgledati u suvremenim studijama, nego o analitički potentnom, metodološki razrađenom i domišljenom projektu kojim se relevantna feministička tematika obrazlaže u smislenom nastojanju da se razumije povijest romanesknog žanra, povijest književnosti, pregibi moderniteta i, napokon, ženska uloga u književnosti i popularnoj kulturi, odnosno književnosti kao popularnoj kulturi i popularnoj kulturi kao književnosti.
Dean Duda

Teorijska vrijednost knjige proizlazi iz inovativnih analitičko-interpretativnih metoda primijenjenih u tekstovima koje sadrži. Te su metode egzemplarne i mogu poslužiti kao predlošci za daljnje čitanje hrvatske i svjetske književnosti. Književnopovijesna vrijednost knjige ostvarena je primjenom tih metoda na analize i interpretacije djela klasičnih autora hrvatske književnosti. Zbog zanimljive i pristupačne eksplikacije problema kojima se bavi knjiga je vrijedan prilog i popularizaciji hrvatske književnosti i kulture te književne i kulturne znanosti.
Suzana Coha

Maša Grdešić rođena je 1979. u Zagrebu. Diplomirala je komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2010. doktorirala s temom o hrvatskim ženskim časopisima. Od 2004. zaposlena je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavila je dvije knjige: "Cosmopolitika. Kulturalni studiji, feminizam i ženski časopisi" (Disput, 2013.) i "Uvod u naratologiju" (Leykam, 2015.). Jedna je od osnivačica i urednica portala Muf (2014.–2018.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.