Što povezuje Luku Modrića, Miroslava Škoru, Tomislava Špičeka, Borisa Dežulovića, Ellu Dvornik i Alemku Markotić? To što su javno poznate osobe? Upravo to – “biti poznat” – promotreno kao proces, strategija i cilj, ali i kao etiketa i usud, u ovoj je knjizi prepoznato kao njihov zajednički nazivnik, nešto što artikulira celebrity kulturu na hrvatski način. Svejedno je li ta “poznatost” stečena ili dodijeljena, je li duljeg ili kraćeg vijeka, čim su u igri mediji, sve dok postoji zainteresirana publika i dok se taj tip kapitala može konvertirati u ekonomski, ona je itekako važna odrednica društvenog i kulturnog života u Hrvatskoj.

Iz tog je razloga ova studija pokušaj kulturno-antropološkog pronicanja u domaću celebrity kulturu. Ona je posvećena različitim, a opet srodnim fenomenima, izgrađena na tekstualnim analizama, diskurzivnoj analizi i studijama slučaja.

Knjiga Ozrena Bitija "Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način" više otvara pitanja nego što nudi odgovore, ali i na taj način nastoji promovirati jedno novo, u nas dosad nedovoljno istraživano područje te pobuditi daljnje (znanstvene) interese za nj.

U fokusu predstavljenih istraživanja jest celebrity kultura s mnoštvom svojih referentnih rukavaca poput kulture spektakla i nosivih likova te kulture (celebrityji, mikrocelebrityji, influenceri, blogeri, vlogeri itd.), pitanja životnih stilova, suvremenih digitalnih medija kao alata za proizvodnju vrijednosti u kasnoj fazi postindustrijskog kapitalizma, novomedijskih društvenih mreža. (…) Važan doprinos ovog djela jest u provođenju koherentne, autorski originalne, kritički intonirane i epistemološki relevantne društveno-komparativne znanstvene analize odabranih problemskih fenomena u domeni celebrity kulture te na tragu toga u izvođenju primjerenih i argumentiranih istraživačkih nalaza.

(iz recenzije Hajrudina Hromadžića)

Autor se pišući o temi celebrityja i influencera odmiče od uobičajenog senzacionalizma te joj pristupa s ozbiljnošću koju zaslužuje s obzirom na njezinu kulturnu raširenost. Svoju temu stavlja u širi kontekst utjecaja globalizacije i značajnih promjena u medijima i industriji zabave, vodeći računa o novoj i drugačijoj javnoj sferi modernoga građanskog društva koju obilježavaju promjene u medijima (internet, društvene mreže) te procesi intimizacije javne sfere i personalizacije političkoga. Autor također vodi računa o novim vrstama rada koje celebrity kultura donosi te se bavi važnim pitanjima prekarnosti, fleksibilnosti te odnosa rada i dokolice, a poseban naglasak stavlja i na promjene u publici zainteresiranoj za takav tip proizvoda.

(iz recenzije Maše Grdešić)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.