Zbigniew Herbert
Moć ukusa : Izbor iz djela
- Nakladnik: Disput
- Nakladnik: Hrvatsko filološko društvo
- Prijevod: Dalibor Blažina ... [et al.]
- 04/2009.
- 280 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532600872
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga "Moć ukusa" donosi izbor najboljih tekstova Zbigniewa Herberta, jednoga od najznačajnijih poljskih pjesnika, esejista i dramatičara XX. stoljeća. Iako su u izboru zastupljeni tekstovi iz različitih književnih formi u kojima se Herbert okušao - dvadesetak antologijskih pjesama, devet eseja i jedna drama - riječ je organski povezanoj cjelini prožetoj poetičkom dosljednošću unutar koje autor uspostavlja plodonosan dijalog između sadašnjosti i prošlosti, pojedinca i povijesti, istine i laži, konkretnog i apstraktnog, pragmatičnosti i idealizma, službenih i prešućenih verzija prošlosti.
Ne postoji Herbert-esejist, Herbert-pjesnik i Herbert-dramatičar; uvijek je riječ o Herbertu humanistu i intelektualcu zavedenom ljepotom svijeta koji se poziva na široko shvaćenu kulturnu tradiciju od antike do europske klasike da bi u njoj pronalazio pitanja i odgovore važne suvremenom čovjeku. On u svojim djelima pokazuje visoku erudiciju i izniman, gotovo pasionirani interes za estetske dosege u kulturi općenito, u slikarstvu, arhitekturi i pejzažima, ali pritom ne odjeljuje estetiku od etike. U kulturi i povijesti naime ne previđa ono što je lažno, prividno, a predstavljeno kao postojana i neupitna istina.
Zanimajući se za davne hodočasnike jednako kao za katedrale, za zidare jednako kao za hramove, Herbert se javlja kao zagovornik onih koji su neumoljivim mehanizmima povijesti ostali na marginama, u sjeni, bez imena, identiteta i važnosti. Odbacujući perspektivu vladajućih, svijet pokušava vidjeti očima potlačenih, minoriziranih ili prešućenih, i tako mu se taj svijet otkriva stvarnijim, autentičnijim.
No Herbert izbjegava jednoznačno definirati i vrednovati, njegov lirski subjekt, odnosno pripovjedač postavlja pitanja ne stvarajući privid da unaprijed zna odgovore. On samo lišava čitatelja prava na udobnost iluzije i lagodnost utopije, prava na konformizam dobivanja konačnih odgovora.
***
Zbigniew Herbert (Lavov, 1924-Varšava, 1998), klasik suvremene poljske književnosti, debitirao je kao pjesnik 1956. godine. Objavio je desetak pjesničkih zbirka, od kojih je "Gospodin Cogito" (Pan Cogito, 1974) jedan od najviših dosega poljske poezije XX. stoljeća. Dvije je knjige eseja, "Barbarin u vrtu" (Barbarzyñca ogrodzie, 1962) i "Mrtva priroda s konjskim žvalama" (Martwa natura z wêdzid³em, 1993), objavio za života, a posthumno mu je objavljen "Labirint na moru" (Labirynt nad morzem, 2000).
Također je autor nekoliko drama, od kojih je najcjenjenija "Spilja filozofā" (Jaskinia filozofów, 1956). Dobitnik je dvadesetak poljskih i međunarodnih književnih nagrada i priznanja - među kojima su i one najprestižnije, izuzev, nažalost, Nobelove nagrade. Njegova su djela među najčešće prevođenima s poljskoga na druge jezike.
Ne postoji Herbert-esejist, Herbert-pjesnik i Herbert-dramatičar; uvijek je riječ o Herbertu humanistu i intelektualcu zavedenom ljepotom svijeta koji se poziva na široko shvaćenu kulturnu tradiciju od antike do europske klasike da bi u njoj pronalazio pitanja i odgovore važne suvremenom čovjeku. On u svojim djelima pokazuje visoku erudiciju i izniman, gotovo pasionirani interes za estetske dosege u kulturi općenito, u slikarstvu, arhitekturi i pejzažima, ali pritom ne odjeljuje estetiku od etike. U kulturi i povijesti naime ne previđa ono što je lažno, prividno, a predstavljeno kao postojana i neupitna istina.
Zanimajući se za davne hodočasnike jednako kao za katedrale, za zidare jednako kao za hramove, Herbert se javlja kao zagovornik onih koji su neumoljivim mehanizmima povijesti ostali na marginama, u sjeni, bez imena, identiteta i važnosti. Odbacujući perspektivu vladajućih, svijet pokušava vidjeti očima potlačenih, minoriziranih ili prešućenih, i tako mu se taj svijet otkriva stvarnijim, autentičnijim.
No Herbert izbjegava jednoznačno definirati i vrednovati, njegov lirski subjekt, odnosno pripovjedač postavlja pitanja ne stvarajući privid da unaprijed zna odgovore. On samo lišava čitatelja prava na udobnost iluzije i lagodnost utopije, prava na konformizam dobivanja konačnih odgovora.
***
Zbigniew Herbert (Lavov, 1924-Varšava, 1998), klasik suvremene poljske književnosti, debitirao je kao pjesnik 1956. godine. Objavio je desetak pjesničkih zbirka, od kojih je "Gospodin Cogito" (Pan Cogito, 1974) jedan od najviših dosega poljske poezije XX. stoljeća. Dvije je knjige eseja, "Barbarin u vrtu" (Barbarzyñca ogrodzie, 1962) i "Mrtva priroda s konjskim žvalama" (Martwa natura z wêdzid³em, 1993), objavio za života, a posthumno mu je objavljen "Labirint na moru" (Labirynt nad morzem, 2000).
Također je autor nekoliko drama, od kojih je najcjenjenija "Spilja filozofā" (Jaskinia filozofów, 1956). Dobitnik je dvadesetak poljskih i međunarodnih književnih nagrada i priznanja - među kojima su i one najprestižnije, izuzev, nažalost, Nobelove nagrade. Njegova su djela među najčešće prevođenima s poljskoga na druge jezike.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
