Stvar je u tome da moramo putovati, osobno upoznati suradnike, graditi odnose i povjerenje. Godišnje kupimo više od tristo naslova sa stranih jezika, a tiskamo sveukupno oko petsto do šesto. Bitno je ne objavljivati i promovirati loše knjige jer ti čitatelji prestanu vjerovati. S druge strane, ako je nešto veoma književno, teško za čitanje ali kvalitetno, onda čitateljima tako i kažemo – nije lako, ali...

Strategija nastupa za pojedine sajmove mora biti i specifična, vidljivost i prisutnost hrvatske knjige i kulture nije u svim zemljama ista, kao što svi sajmovi u profesionalnom i poslovnom smislu nisu isti, jasna je npr. razlika između Sajma knjiga u Leipzigu ili ovoga u Frankfurtu, ili nekih manjih ili specijaliziranih sajmova diljem Europe, pa i svijeta.

U doba posvemašnje praktičnosti, kad maštanje predstavlja samo gubitak vremena koje bi se moglo provesti u stjecanju, doba isforsiranog 'think-pink' mentaliteta, doba opasnosti za biblioteke, knjižare i humanističke studije, doba kad je filozofiranje pogrdna riječ, baš su nam potrebna individualna i društvena sanjanja, trebaju nam utopije.

Kuriozitet Sajma činjenica je da se od samih početaka održava u secesijskoj palači u najstrožem centru Pule, okruženoj palmama, a iza debelih zidova vile crveni su tepisi, elegantne dvorane i saloni... Usprkos velikoj kvadraturi, mekom se rasvjetom ostvaruje komorno i intimno ozračje, u kakvom se polako brišu, svakim danom Sajma sve više, granice između organizatora, pisaca i posjetitelja, što rezultira...

Kad govorimo o djeci i čitanju danas, nije problem, kao što se često ističe, u igranju igrica na mobitelima. Problem je što djeci nismo pokazali da i čitanje može biti jednako zanimljivo. Dali smo im dosadnu obaveznu lektiru i osudili ih na prepisivanje sažetaka s interneta. Nismo iskoristili dječju znatiželju i želju da biraju. Čitanje se pretvorilo u muku i prisilu.