Književni festivali nisu odustali – vraćaju se na jesen!

Najveći svjetski književni festivali i sajmovi ove se godine silom prilika nisu mogli održati, razlozi su nam dobro poznati: zabrane putovanja, održavanje socijalne distance i ostale epidemiološke mjere u funkciji obuzdavanja epidemije korona virusom ostavile su posljedice na ono najosjetljivije tkivo, na živi susret između stvaratelja, književnika i njihove publike. Ista je situacija zadesila i većinu domaćih književnih festivala od kojih neki već gotovo dvadeset godina pred domaću publiku dovode najveća imena svjetske književne scene.

Nema riječi koliko nam nedostaju festivali, pitamo se kako smo bez njih uopće živjeli? Zato smo zamolili organizatore naših najvećih festivala, koji su se već trebali održati, ili se održavaju uskoro, da nam odgovore na nekoliko pitanja i razriješe nedoumicu o odgodama ili otkazima. Zanimalo nas je kako strani autori reagiraju na mogućnost gostovanja i putovanja u Hrvatsku, na koje sve prepreke nailaze i kako se pripremaju za festivale u ovim otežanim okolnostima.

O svemu tome, kao i o entuzijazmu koji ulažu u to da se festivali ipak održe, govore Petra Ljevak, direktorica Zagreb Book Festivala, Seid Serdarević, umjetnički direktora Festivala svjetske književnosti, Roman Simić, kreativni direktor i urednik Festivala europske kratke priče, Drago Glamuzina, glavni urednik u VBZ-u, organizatoru riječkog književnog festivala Vrisak i Slavica Ćurković, direkorica Festivala dječje knjige Monte Librić i glavna organizatorica Sa(n)jam knjige u Istri.

U pripremi je i Mediteranski festival knjiga (MFK) u Splitu a od organizatora (ZNK) saznajemo da će se sajam/festival održati od 2. do 6. rujna 2020., a za sada je "stabilan" termin Sajma knjiga Interliber koji bi se trebao održati od 10. do 15. studenog 2020. Prema svemu što slijedi zaključujemo: očekuje nas bogata književna jesen.

Zagreb Book Festival 2020.

„Šesto izdanje Zagreb Book Festivala imali smo u planu podijeliti s publikom, tradicionalno, u drugoj polovici svibnja. Tema Festivala trebala je biti Tijelo, a u programu je bio planiran nastup sedamdesetak domaćih i stranih književnika, publicista, novinara, prevoditelja, plesača“, rekla nam je Petra Ljevak, direktorica festivala, navodeći kako nove okolnosti od svih nas traže veliku prilagodljivost i kreativnost. „Nas su ove okolnosti dovele u situaciju odustajanja od razrađenog programa, otkazivanja gostovanja, smještaja i transporta za goste te su nas natjerale na potpuno novi koncept ovogodišnjeg Festivala.“ 

„Budući da smo stajališta da nikakav digitalni oblik ne može nadomjestiti živu atmosferu i festivala i razmjenu iskustava, ove smo se godine odlučili na potpuno drugu festivalsku formu“, nastavila je. „U tom svjetlu, dok se ne steknu uvjeti da u živom kontaktu ugostimo našu dragu festivalsku publiku, odlučili smo s našim gostima snimiti seriju intervjua koji će se uz aktualnu temu života u okolnostima izazvanih pandemijom pozabaviti kratkoročnim i dugoročnim posljedicama krize, samoizolacije, distance koju smo prisiljeni ostvariti naspram drugih, promišljajući mogućnosti života koji će i dalje biti vođen humanističkim načelima. Kako bi se donekle izmakli od poplave različitih 'zoom' materijala po digitalnim medijima, odlučili smo uložiti u produkciju naših sadržaja s ciljem da dobijemo visoko-kvalitetni snimani intervju“, istaknula je Ljevak.

„Serija intervjua koje pripremamo za javnost bavit će se aktualnim temama života u okolnostima izazvanih pandemijom. S Igorom Mandićem razgovarat ćemo o 'Virusu dehumanizacije', s Anicom Tomić o poziciji žena za vrijeme ove krize, s Robertom Torreom o životu nakon pandemije i utjecajima koje ona ima na naše duševno zdravlje. Helena Puljiz pričat će nam o odnosu politike i pandemije, a Tanja Jurin o seksu i intimnosti u doba krize. S gostima će razgovarati naša višegodišnja moderatorica popularnih panel diskusija, poznata novinarka Morana Kasapović. 

Razgovori s našim gostima bit će emitirani na trećem programu Hrvatske televizije, od 7. lipnja do 11. lipnja. Osim na trećem programu, razgovori će biti dostupni i na digitalnoj platformi HRT-i, na radiju Yammat te tekstualno popraćeni u Večernjem listu, zaključuje Petra Ljevak, navodeći kako se još uvijek nadaju da će do kraja godine uspjeti realizirati barem još jedan književni događaj „uživo“.

Stranice festivala: ZBF

Festival svjetske književnosti 2020.

Osmo izdanje Festivala svjetske književnosti održat će se u predviđenom terminu od 6. do 12. rujna 2020., saznajemo od Seida Serdarevića, umjetničkog direktora festivala, koji ističe da će se bez obzira na svoje fizičko ostvarenje ove godine FSK održati i u digitalnom obliku: „osigurat ćemo live prijenos svih važnijih događaja s tim da se live prijenosi neće raditi od 'kuće', već iz profesionalnih studija“, navodi Serdarević. 

„Sa svim smo autorima u stalnom kontaktu, većina njih nije otkazala gostovanje, ali moramo vidjeti kako će se realizirati njihov dolazak, hoće li biti avionskih letova, hoće li pojedine države zadržati karantene po povratku i sto drugih sitnica oko kojih smo u svakodnevnoj komunikaciji. Neki od autora, pogotovo malo starijih, koji pripadaju rizičnijim skupinama, neće moći doći na Festival, ali nadamo se da ćemo ih vidjeti u virtualnom javljanju. Što se detalja o gostima tiče njih ćemo uskoro javno objaviti. Ova godina će i po tome biti specifična jer ćemo konačan program Festivala imati dosta kasno“, ističe Serdarević.

Uoči svakog festivala objavljuju se i novi naslovi, prijevodi knjiga autora koji gostuju na festivalu, što ne samo da uvelike obogaćuje knjišku ponudu već omogućuje i živi kontakt publike s gostujućim autorima. Stoga nas je zanimalo hoće li Fraktura (organizator Festivala) objaviti nove naslove prema planu ili će objavu nekih odgoditi ili čak potpuno odustati? „Što se tiče nakladničkog plana, njega smo prilagodili novim okolnostima, neke naslove ćemo objaviti kasnije, no naslovi onih autora koji će sudjelovati na Festivalu bit će objavljeni do početka Festivala, a većina njih i prije ljeta“.

„Međutim, prepreke su brojne i zahtijevaju da stalno prilagođavamo planove“, nastavlja Serdarević – „a najveći problemi su nemogućnost čvrstog fiksiranja datuma dolazaka i odlazaka pojedinih pisaca, zatim pitanje kako u ovakvim uvjetima pronaći dodatne sponzore i najvažnije je pitanje prostora, no ono što je važno jest da će naš partner Hrvatski glazbeni zavod, iako jako pogođen potresom, svoja vrata za veliku dvoranu moći otvoriti u rujnu upravo za Festival svjetske književnosti“, ističe Serdarević, koji im i ovom prigodom zahvaljuje na odličnoj reakciji u iznimno kriznoj situaciji. 

Naglašava da je najvažnije pitanje koliko će gledatelja moći prisustvovati događajima, i kakve će biti upute Zavoda za javno zdravstvo vezane za razmak među sjedištima, nošenje maski i slično, ističući da će između događaja dezinficirati prostori, te da će ove godine „imati drugačiji festival, ali svi smo mi u kulturi naviknuti na krizni menadžmet te ćemo i ovo prebroditi i hrvatskoj publici pružiti vrhunski književni događaj“.

Stranice festivala: FSK

Festival europske kratke priče 2020.

Festival europske kratke priče koji je prošle godine proslavio svoju punoljetnost, a ove godine trebao zakoračiti u svoje prve „odrasle godine“, uobičajeno se održava početkom lipnja, i dobra je vijest da se festival neće otkazati, saznajemo to od Romana Simića, umjetničkog direktora festivala koji organizira Hrvatsko društvo pisaca. „FEKP će se ove godine održati početkom listopada (4. - 9. 10.) u Zagrebu i Rijeci, a vjerojatno ćemo s nekoliko događanja ipak pokušati obilježiti i lipanj, mjesec koji nam je proteklih 19 godina bio toliko dobar“, navodi Simić.

Na FEKP-u je do danas gostovalo preko 150 pisaca iz 15 europskih zemalja, a ugostilo ga je šest hrvatskih gradova. „Ovo je trebalo biti jedno od naših najatraktivnijih izdanja, godina suradnje s jednim od najuglednijih svjetskih festivala, Hayem, godina predstavljanja projekta Europa 28, s nizom uglednih europskih autorica – književnica, znanstvenica, aktivistica, umjetnica…, godina s gostovanjima Hanifa Kureishija, Etgara Kereta, Irvinea Welsha, Aleksandra Hemona, Danijela Žeželja, Claudije Durstanti… Sada nam se, vrlo polako i oprezno, pomaljaju obrisi novog, post-covid programa, iz kojega, nadamo se, neće izostati mnogo onih koji su potvrdili dolazak u lipnju“, ističe Simić.

Što se problema gostovanja stranih autora tiče, tu je sve neizvjesno i varira od čovjeka do čovjeka. „Naravno da smo sve koji su trebali nastupiti u lipnju obavještavali o razvoju događaja, ali sve sada ide kudikamo sporije – i opreznije. Neki pisci ostavljaju mogućnost, neke još čekamo da odgovore, neki su odgovorili da su voljni doći, ali uvijek ostaje ta neizvjesnost – što će se dogoditi kada se datum približi? U tom smislu jako je teško predviđati, računati, graditi prečvrste planove – sve ono od čega se priprema festivala sastoji.“ 

Ako se festival ne bude mogao održati, dio programa sigurno će biti u digitalnom obliku, „to treba prihvatiti kao izvjesnost. Ipak, mislim da ništa, makar što se festivala tiče, ne može zamijeniti nastup uživo“, naglašava Simić. Dodaje još i da će dobar dio knjiga pisaca na koje računaju biti objavljen do listopada.

„Nisam siguran da ima smisla naricati nad onim što nas je pogodilo sve, kao društvo, ne samo naš uski sektor. Neizvjesnost, nesigurnost, nemogućnost planiranja, financijske dubioze, regulativa koja se tiče i organizatora i izvođača i korisnika… previše varijabli koje ne možete kontrolirati. Kako bilo, vjerujemo da ćemo i u ovim uvjetima moći domaćoj publici priuštiti vrhunski književni sadržaj“, zaključuje Roman Simić.

Stranice festivala: FEKP

Riječki Vrisak 2020.

La Superba Pfeijffer Ilja Leonard

13. riječki festival autora i sajam knjige Vrisak ove se godine nije održao sredinom svibnja, kad se uobičajemo održava i obogaćuje književno-festivalsku scenu grada Rijeke. Od Drage Glamuzine, glavnog urednika nakladničke kuće V.B.Z., organizatora festivala, saznajemo da je održavanje Vriska odgođeno za mjesec rujan, a održat će od 13. do 19. „Nadamo se da neće biti drugog vala pandemije i da ćemo ga uspjeti održati“, ističe Glamuzina, dodajući da je većina stranih autora pristala doći u novom terminu, ali su gotovo svi dodali i onaj „ako“, dakle, ako se prilike ponovo ne promijene.

U dvanaest godina koliko se Vrisak održava na festivalu je gostovalo više od 1500 autora, domaćih i stranih, prevoditelja, urednika, kritičara, novinara, stripaša, ilustratora, umjetnika. I ove se godine u programu 13. izdanja Vriska treba naći više od 150 gostiju. U tijeku su pregovori s 15-ak stranih autora, među njima su i jedan od najvažnijih živućih pjesnika Abdellatif Laâbi koji je među ostalim dobio nagradu Goncourt, najugledniju književnu nagradu u Francuskoj, i Grand prix de la francophonie, nagradu za promicanje francuskog jezika koju dodjeljuje Francuska akademija; zatim novo veliko ime europske književnosti –  zvijezda Ilja Leonard Pfeijffer, nagrađivani nizozemski romanopisac, dramaturg i pjesnik koji je svjetski uspjeh postigao svojim zadnjim romanima „La Superba“ i „Grand hotel Europa“ – potonji se našao i na međunarodnim listama bestselera – i dobitnica Europske nagrade za književnost Kallia Papadaki, grčka književnica i scenaristica.

O poteškoćama s planiranjem festivala od Glamuzine saznajemo: „Kao i svi drugi, i mi smo se susreli s dosad nikad viđenom situacijom, i sve se u hodu mijenjalo više puta. Avionske karte su bile kupljene, hoteli rezervirani, oglasni prostori zakupljeni, sve je to trebalo u hodu rješavati i prebacivati u nove termine. A posebno je bilo teško s gostima iz inozemstva jer to su sve poznati europski pisci koji nastupaju na puno festivala i nije baš tako jednostavno prebaciti sve na novi termin.“ U Vrisku su razmišljali i o online promocijama i intervjuima za koje se nadaju da ipak neće biti potrebni, a svi naslovi koji se planiraju predstaviti na festivalu vjerojatno će biti otisnuti na vrijeme.

Od nekih su programa organizatori Vriska ipak morali odustati. „Planirali smo da ove godine Vrisak ima i jak glazbeni dio, da svaku večer imamo i koncert, ali od toga smo na žalost morali odustati. Vidjet ćemo što će biti sa sajamskim dijelom jer prostor u kojem se taj dio trebao održati možda neće biti slobodan u novom terminu, a ne znamo ni što bi u tim uvjetima značila distanca koja se mora održavati“, zaključuje Glamuzina.

FB stranica festivala: Vrisak

Monte Librić

Prve četiri godine Festival dječje knjige Monte Librić odvijao se u literarnom ozračju manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri, a od 2012. djeluje kao samostalna proljetna manifestacija. Monte Librićevi počeci sežu još u 2008. kada je  vodeći se željom za kreativnim pomacima, iznjedrio i posebnu kulturnu i edukativnu manifestaciju koja promiče knjigu i književno stvaralaštvo te potiče, ostvaruje i pokazuje produkciju namijenjenu djeci. Igrajući se s topografijom i toponimijom Pule na i podno sedam pulskih brežuljaka osmišljen je naziv Monte Librić – imaginarno osmo pulsko brdo knjiga za djecu.

13. Festival dječje knjige Monte Librić trebao se održati od 20. do 26. travnja 2020., no najizglednije je da će se ove godine u prosincu vratiti pod skute Sa(n)jam knjige u Istri, o čemu nam je više rekla Slavica Ćurković, direktorica Monte Librića: "Ovogodišnje održavanje Monte Librića je neupitno. Mi smo, ne svojom voljom, već zbog okolnosti koje su pogodile mnoge, festival samo prolongirali, prilagođavajući ga usput novim pravilima. Kako stvari stoje, tu vrstu priprema možemo smatrati tek dobrim treningom i nastaviti raditi kao prije. Proglašenje karantene u Istri, koja je prethodila lockdownu u cijeloj Hrvatskoj, značilo je i da se Monte Librić neće održati u uobičajenom, travanjskom terminu. Do trenutka odgode program je bio u cijelosti gotov, svi strani i domaći autori potvrdili su dolazak, dogovorena su gostovanja talijanskih i hrvatskih dječjih kazališta, pripremljene brojne radionice, a izradili smo čak i dio scenografije.

Praktički, bili smo u fazi izvršne produkcije i promidžbenih aktivnosti kada je krenulo otkazivanje manifestacija ili privremena obustava rada. Odmah smo počeli tražiti najbolja rješenja za održavanje festivala, a jedna od ideja je i ta da se vratimo pod okrilje Sajma, te održimo Librić u tom, prosinačkom terminu. Obje naše manifestacije – i Sajam i Librić - su vrlo zahtjevne i teško ih je produkcijski, programski i izvedbeno ponovo objedinjavati, ali ako ne bude drugog načina, onda ćemo održati obje manifestacije istovremeno."

FB stranica festivala: Monte Librić