Negativna marketinška procjena stvorila je od „Ostatka" literarnog mučenika. S tom karizmom 2005. rukopis je prešao La Manche i dospio u Pariz gdje ga je izdala kuća Metronome. Kad se kao strani roman vratio u Britaniju dočekan je s ovacijama kritike, a na engleskom ga je prvi otisnuo neovisni britanski izdavač Alma. Povratak emigrantskog rukopisa je bio slavodobitan. Književnost je trijumfirala, a...

Nalikuje ova žanrovski odrediva „Encikopedija čudovišta" pričama o Roskildeu iz fantastičnoga brevijara Željka Zorice. Oba autora, Zorica i Marijanović željeli su »iz zaborava i podsvijesti izvući iskidane dijelove, tanane niti njihova spoja, nepoznate riječi, arhetipove..." Za svako čudovište (iz kuće, šume i planine, zraka, vode kao i ono čovjekoliko) naći će se u Marijanovićevoj knjizi...

Sedam ciklusa unutar korica knjige »Ima me«, istražuju problematiku originala, kopije, varijabli dupliciranja sebe i naših odraza u zrcalu, sve do poništenja ogledala. Metamorfoza lirskoga subjekta za kojega se samo uvjetno može reći da je subjekt, jer je njegovo ozračje već debelo postsubjektivističko, prolazi intimističko poluprozno lirski put od provizornog samopozicioniranja, preko umnažanja i...

Kroz devedeset i jedan tekst različitih autora  (npr. J. Joyce, V. Šklovski, F. Kafka, E. Sabato, J. L. Borges, I. Calvino, G. G. Marquez,  A. Šenoa, J. Ibler, I. Andrić, V. Desnica, M. Krleža, S. Novak, I. Salmnig, A. Šoljan, D. Albahari, M. Šicel, A. Flaker, V. Biti,....) čitatelji spoznavaju različite narativne strategije oblikovanja priče. U isto vrijeme člancima se pažnja usmjerava na sam čin...

Ćosićevo putovanje, u kojem su glavne uporišne točke Zagreb kao grad rođenja i Beograd kao onaj u kojem je najduže živio i književno djelovao, sumorna je knjiga u kojoj se prelamaju život i umjetnost, uspomene na prošla vremena i opservacije sadašnjosti, uspostavljaju vrlo jasni autorovi stavovi (politički, estetski) i granaju bogate asocijacije. Zemlje kojima putuje povezuje zajednička slika ispucalih...

Bazdulj je sonetjer. A svaki njegov sonet, kao i svaka njegova priča, bremenit je pozitivnim predrasudama globalne erudicije. Ako sam u njegovoj prozi, pogotovo prilikom prevođenja iste, i osjetio balast pretencioznosti, to za sonete ne mogu reći. Iz jednostavnog razloga: sonet je, na početku milenija nastavka poništenja svijeta na kakvog smo navikli, sam po sebi, pretenciozan.