Knjige kao što je Deakinova 'Planina bitaka' nužno nose poruku onda kada to i ne bi htjele. Za Hrvate je sumorno ne primijetiti koliko lako zaboravljamo brojne hrvatske žrtve u partizanskim redovima. Što je s pomalo zagonetnim 'hrvatskim gerilcima' koje spominje Deakin, što li s brojnim izginulima na Sutjesci i drugim mitskim toposima borbe. Hoćemo li od ove knjige nešto naučiti, ovisi, kao i uvijek, o nama.

1930-ih zlo se u atmosferi, u kostima, osjećalo mnogo prije opipljivijih naznaka rata. Žitelji Murske Sobote u to doba informirani su i prosvijećeni, govore jezike, čitaju novine, slušaju mnoge europske radio stanice. Franc se kreće u širem krugu, često izbiva od kuće, štošta zna, nešto i predosjeća, muče ga anksiozni napadi, i Ruža ima čudnovate, naoko paranoične ispade pred začuđenim...

Zadaća dopaminskog sustava nije ostvarivati snove. On je, da tako kažemo, samo prodavač. Kad to znamo, kad znamo da želju za stvarima i uživanje u njima proizvode dva različita sustava u mozgu, jasnije nam je zašto nam se nerijetko poslije ne sviđaju stvari koje smo željeli. A kad i to znamo i razumijemo, možda uspijemo bolje uravnotežiti sustave unutar sebe tako da želimo manje i budemo zadovoljni više.

Mlodinow se bavi obilježjima mišljenja koja u ljudi nisu nova, no uz razvoj tehnologije ih mnogi zanemaruju, a ona se ne razvijaju automatski, nego svjesno, radom na sebi, kao što on kaže, razvijanjem ”sposobnosti da se odustane od utješnih ideja i navikne se na dvosmislenosti i proturječnosti, spremnosti da se izdignemo iznad uobičajenog razmišljanja i preoblikujemo pitanja koja postavljamo, sposobnosti...

Ono što ova knjiga ne dopušta zaboraviti jesu prije svega ljudske sudbine. Da bi se ukazalo na njihovu specifiku uvodno poglavlje razrađuje terminologiju i, ne slučajno naslovljeno u pluralu, židovske identitete. I oni su povijesni fenomen i stoga podložni mijenama. Pokazuje nam to razrada definicija judaizma u religijskom sadržaju pojma od kojih su spomenute najvažnije: ortodoksna, reformna i konzervativna.