Osnovna poruka knjige je jednostavna: čitanje čovjeku nije prirodno, ono je najsloženija jezična aktivnost. Čitanje smo naučili prije nekoliko tisuća godina, i to je bio jedan od najvažnijih izuma u ljudskoj povijesti jer nam je omogućio intelektualnu evoluciju. Unatoč tome, ljudski mozak nije prirodno „programiran“ za čitanje. U poticanje i učenje čitanja treba uložiti veliki trud.

Koje su praktične metode kojima se u razredu može poticati čitanje? Koji su autori danas djeci prispodobivi i koje sami rado čitaju? Što bi se trebalo promijeniti s novim kurikulumom i koliko se na promjene mora još čekati? O svemu tome će govoriti profesorica hrvatskog jezika Jelena Popović i moderatorica, književna teoretičarka Marija Ott Franolić.

Otvorenje 13. izložbe 'Od izvornika do prijevoda' na kojoj članovi DHKP-a izlažu svoje prijevode održat će se u ponedjeljak 3. lipnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. U sklopu otvorenja izložbe održat će se i okrugli stol, ove godine na temu 'Književnost za djecu nije dječja igra'.

U želji da saznamo što struka misli o novim kurikulumima za nastavni predmet Hrvatski jezik u osnovnim školama, gimnazijama i srednjim strukovnim školama, uputili smo poziv na adresu 30-ak pisaca, urednika, nastavnika, knjižničara, predstavnika knjižnih strukovnih udruga i institucija, književni kritičara...sa zamolbom da za naš portal prokomentiraju nove kurikulume.

U doba posvemašnje praktičnosti, kad maštanje predstavlja samo gubitak vremena koje bi se moglo provesti u stjecanju, doba isforsiranog 'think-pink' mentaliteta, doba opasnosti za biblioteke, knjižare i humanističke studije, doba kad je filozofiranje pogrdna riječ, baš su nam potrebna individualna i društvena sanjanja, trebaju nam utopije.