Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Barbara Matejčić ×

Najava • 22.11.2022.

O čemu govorimo kad govorimo o seksizmu: Maja u redakciji

Sljedeća tribina iz ciklusa 'O čemu govorimo kad govorimo o seksizmu' usmjerit će pogled na medije koji u velikoj mjeri oblikuju našu stvarnost. Od toga što promoviraju, 'podjele poslova' i rodne zastupljenosti prema 'važnosti' tema, vizualnog tretiranja žena u medijima, te odnosa između glavnih urednika / urednica i onih koji obavljaju većinu posla.
Najava • 30.11.2017.

Razgovor i predstavljanje knjige Barbare Matejčić 'Kako ste?'

U zagrebačkoj Knjižnici Marije Jurić Zagorke održat će se razgovor i predstavljanje knjige Barbare Matejčić 'Kako ste?'. Razgovor se održava na 60. obljetnicu smrti Marije Jurić Zagorke, a o knjizi će razgovarati Barbara Matejčić i Jelena Jindra.
Razgovor • 17.09.2007.

Miroslav Bertoša : Povijest pripada svima

Čija je, zapravo, povijest koju smo proživjeli, u kojoj se mjeri individualno pamćenje uklapa u političku povijest i historiografiju? Koji su to parametri za „objektivnu“ prosudbu prošlosti koja je ostala iza nas, za prosudbu “svijeta koji smo izgubili“? U tim se misaonim koordinatama kreće moje „okularno“ viđenje stvarnosti Istre u prvome desetljeću poslije velike drame Drugoga svjetskoga rata....
Razgovor • 29.06.2007.

Igor Zidić : Matičine pravopisce nije briga za Novi Sad

Svatko ima pravo da bude bolji nego što je bio pa to priznajem i hrvatskim lingvistima, ali nitko nema pravo svoja kolebanja svaljivati na tuđa leđa. Htjeli smo mlade pravopisce upravo stoga što ih ne muči prošlost, ni njihove izjave da su hrvatski i srpski jedan jezik, ni naknadna poricanja svega toga. Oni jednostavno govore, pišu i istražuju hrvatski jezik i za Novi Sad ih nije briga. Htjeli smo postići...
Razgovor • 15.05.2007.

Gábor Csordás: Nema heroja kada smo svi bili suradnici diktature

Tradicija bi trebala biti živ i dinamičan dijalog između »onog što je naše« i »tuđega«, ali kod istočnoeuropskih naroda taj proces ne teče tako zbog toga što mi tuđe prisvajamo i nazivamo svojim, a bojimo se onoga što ne možemo prisvojiti – to je poznati strah od gubitka identiteta u široj europskoj zajednici. Mi ne poznajemo kulturna prožimanja, već samo slijed histeričnih prisvajanja. S tim...
Tema • 22.03.2007.

Urednik i njegov pisac

Razgovor • 30.01.2007.

Daleko smo od civiliziranog društva

Pogled likova 'Metastaza' na svijet ne razlikuje se puno od onoga iz 'viših' društvenih slojeva, samo što im stil života omogućuje da sve to provedu i u praksi. Rečenice prepune mržnje i predrasuda koje izgovaraju neki od junaka čuo sam od puno obrazovanijih ljudi na visokim pozicijama LID: Roman je nastao kao reakcija na sve ono što se događa oko nas. U meni se nagomilala frustracija izazvana...
Razgovor • 21.12.2006.

Renato Baretić : O romanu strave i užasa

I zato mi se jako svidjela ideja da u ovoj knjizi prepustim čitatelju da sam zamišlja što više: od izgleda glavnih likova, preko ambijenata u kojima se nalaze, pa sve do misli i osjećaja što ih otkrivaju ili prikrivaju u tim svojim dijalozima. Htio sam što manje opisivati i sugerirati, samo sam odškrinuo vrata i prepustio čitatelju da ih, ako ga zanima, sam širom otvori i zamišlja što je i kakvo je ono...
Razgovor • 21.08.2006.

Aleksandar Stipčević : Naše najvrijednije knjige bi preživjele i atomsku bombu

Hrvatske knjige tiskane u Veneciji u 15. i 16. stoljeću bile su relativno jeftine tako da je, primjerice, jedan svećenik mogao vrlo lako stvoriti svoju privatnu knjižnicu. Prije tiskarskog stroja učitelj u Dubrovniku je za mali brevijar morao cijelu godinu raditi.