Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić • 10.06.2018.

Anita Šikić : Autori nam dolaze i ostaju kao kad čovjek nađe krojača koji kroji po mjeri

Anita Šikić, fotografija: iz osobne arhive

Za razliku od komercijalnijih izdavača književno-publicističkog profila, izdavači znanstvene knjige, društvene humanistike i srodnih profila nisu često u interesu medija. Nastojeći poboljšati vidljivost znanstvene knjige u nas, objavljujemo integralnu verziju razgovora s Anitom Šikić, direktoricom Hrvatske sveučilišne naklade, koji je prvotno objavljen (u skraćenom izdanju) u prilogu BestBook tjednika Express.
 

Hrvatski ni u zagradama Opačić Nives
Druga strana Rubikona Tuđman Miroslav
U labirintu teorija : O fantastici i fantastičnom Peruško Tatjana

Nenad Bartolčić: Predstavite ukratko Hrvatsku sveučilišnu nakladu (HSN), koliko je dugo prisutna na hrvatskoj izdavačkoj sceni?

Anita Šikić: Hrvatska sveučilišna naklada na hrvatskoj je nakladničkoj sceni od 1992. godine. Osnovalo ju je najveće hrvatsko sveučilište - Sveučilište u Zagrebu, u namjeri da znanstvena zajednica dobije kvalitetan nakladnički servis. Treba napomenuti da je tih godina u Hrvatskoj niknulo gotovo 4000 novih nakladnika.

Kakva je vlasnička struktura HSN-a?

Hrvatska sveučilišna naklada je 100% u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu. No riječ je o gospodarskom subjektu d.o.o. koji je u potpunosti na tržištu, dakle nije budžetski projekt.

Vi ste već duži niz godina na čelu kao direktorica tvrtke, koliko ste samostalni u koncipiranju izdavačkih planova a koliko morate slijediti neke smjernice osnivača? Razumljivo je da ste odgovorni i po svemu ostalome: prodaji, poslovnom vođenju itd.

U Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi  radim od početka tj. od 1992. godine, a direktorica sam od 1995. i jedina članica uprave. Sveučilište bira nadzorni odbor, a moja je odgovornost velika, barem je tako shvaćam. U nakladnički plan ulaze relevantna i vrijedna znanstvena djela čiju relavantnosti i vrijednosti određuju stručnjaci iz područja kojom se bavi knjiga, ja o tome ne arbitriram.

Dakle, stručnjaci procjenjuju zaslužuje li neki rukopis ugledati svjetlo dana, a kad je riječ o realizaciji (pripremi tiska, prodaji i promidžbi) tu sam dakako potpuno angažirana. Osnovno je pravilo da za svaku knjigu nastojim osigurati sredstva u potpunom iznosu troškova, što uvijek nije baš jednostavno. Kako smo na tržištu poput bilo kojega drugog gospodarskoga subjekta nastojim knjigu učiniti dostupnom ciljanoj čitateljskoj publici, a znanstvena i stručna knjiga ima specifičnu publiku.

Samostalnost i odgovornost je velika, i dosada sam tu spregu uspijevala održati. Godine 2008. kada je kriza bila gotovo pogubna, bilo je gusto no glava nam je iznad vode i onda i danas. Sa 20 do 30 novih naslova godišnje, kao specijalizirani nakladnik znanstvene i stručne  knjige mislim da smo prepoznatljivi hrvatski nakladnik.  Autori nam dolaze i ostaju kao kad čovjek nađe krojača koji kroji po mjeri.

Opišite u kraćim crtama kakav je izdavački profil Hrvatske sveučilišne naklade?

Od samih početaka usmjereni smo biti servis svim hrvatskim sveučilištima, objavljivati znanstvenu i stručnu literaturu te vrijedna djela od kulturološke važnosti za hrvatsku čitateljsku publiku. Posebice zadnjih desetak godina ta se suradnja sa svim sveučilištima od Osijeka, Pule, Rijeke, Zadra, Splita ostvaruje u sunakladništvu. Vrlo često posve ravnopravno sudjelujemo u troškovima, podjeli otisnute naklade te ono što je veoma često zanimljivo sveučilištima izvan Zagreba da smo partneri u distribuciji i promidžbi znanstvenih naslova i autora.

Postoji li neka razlika u današnjem izdavačkom profilu od onog početnog?

Ne, nije došlo do velikih promjena. Mnogo je naših kućnih autora. U nizu naših izdanja prate se i aktualna društvena i politička zbivanja pa su ratne godine devedesete „tražile“ knjige o ratu. Biblioteka Hrvatska u ratu potvrda je tome, a i u biblioteci Svjedoci povijesti objavljen je relevantan niz autora i naslova o raspadu bivše Jugoslavije.

Možete li izdvojiti, doduše u ponešto drugačijem poimanju "hita", neke od vaših većih uspješnica posljednjih godina?

"Druga strana Rubikona - Politička strategija Alije Izetbegovića" dr. Miroslava Tuđmana knjiga je koju smo objavili prošle godine u nakladi od 1000 primjeraka. Autor i knjiga odlično su prezentirani, a ni prodaja nije bila loša. Kao što rekoh, mi živimo od knjiga. Dakle bez prodaje i naplate nema niti kruha, a u nakladama od 500 – 1500 malo je naslova koje ne prodamo.

Najnovija "Tehnologija građenja" dr. Mlinarića u dva-tri tjedna prodana je u nekoliko stotina primjeraka, naša znanstvena uspješnica "Hrvatski za početnike" od 2004. do sada stalni je priručnik za učenje hrvatskoga, nekadašnji naslovi Nives Opačić "Hrvatski ni u zagradama" ili pak "Hrvatski u zagradama" iznimno su dobro primljeni među čitateljima.

Prvi kvartal je već za nama... kakav vam je izdavački plan za 2018. godinu? Možete li izdvojiti nekoliko naslova koji će u najskorije vrijeme doći na police "onih boljih knjižara"?

Trenutno radim na 25 naslova. Nedavno smo pokrenuli biblioteku Forenzika koju uređuje dr. Gordan Mršić, i u kojoj je do sada je izašlo osam knjiga. Namjera je enciklopedijski pokriti područja forenzičkih znanosti. To je ambiciozan projekt. Dakle, nova nakladina izdanja su znanstvena poslastica "Suvremena hrvatska proza" dr. Borisa Koromana ostvarena u suradnji s Zavodom za znanost o književnosti FF u Zagrebu i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Uskoro će se zahuktati priprema za tisak didaktičko-moralističkog kanconjera, vjerovali ili ne, sociologa i filozofa dr. Ozrena Žuneca, a sada pjesnika koji je u duhu „oca hrvatske književnosti“ Marka Marulića prepričao Medicinsku enciklopediju. Nedavno su objavljene dugo očekivane knjige "U labirintu teorija",  te antologija teorijskih tekstova "O fantastici i fantastičnom" koje je uredila dr. Tatjana Peruško. Tu su nove knjige iz Forenzike: "Forenzika bioloških tragova i analiza DNK".

Nije problem kritizirati, uvijek je puno veći problem u konkretnim ah! okolnostima opstati i učiniti eventualno nešto bolje. Naš je problem u onoj staroj definiciji da je knjiga kulturno dobro, ali i roba. Pa onda jednom je prevagnulo na ovu, a drugi pak put na drugu.

O nakladništvu iznutra Clark Giles, Phillips Angus
Poduzetništvo u kreativnim industrijama Goldstein Simona
Kad je stao svijet Delbianco Dora
Politike prevođenja Grgić Maroević Iva

Koje bi zapravo bilo tržište znanstvene knjige? Kojim vidovima distribucije dopirete do njega?

Tržište znanstvene knjige je najšira znanstvena zajednica profesora, nastavnika, studenata. To su knjige koje su također potrebne stručnjacima za njihovo permanentno obrazovanje. Taj sustav obrazovanja imaju veoma razvijen knjižničari, građevinari, pravnici, medicinari. Znanstvenu je knjigu moguće ako znaš koja je ciljana publika i prodati. Naše su knjige dostupne u kako se voli reći, u svim boljim knjižarama, nastojimo da budu i u knjižnicama od narodnih, školskih do fakultetskih, činimo knjige dostupne i preko naše internetske knjižare. Knjige prodajemo na predstavljanjima, sajmovima, prodaju ih trgovački putnici.

Kako uopće surađujete s knjižarama? Koliko su one danas, ovakve kakve jesu, uopće važne za profil nakladnika kao što je HNS? Vjerujete li da će se u hrvatskom knižarstvu dogoditi kvalitativni pomak, izmještanja fokusa barem jednog dijela knjižara s tipičnog mainstreama u ponudi i na manje komercijalne, "rubne" dijelove produkcije knjiga? Mi danas više nemamo knjižaru kao što je nekad "davno" bila Znanstvena knjižara na zagrebačkom Cvjetnom trgu?

I mi priželjkujemo da hrvatske knjižare budu poput onih na Islandu u Reykjaviku, da kao tamo to budu omiljena mjesta i da budu najdulje otvorena do 22 sata. Tamo je običaj da do dugo u noć sjedite u knjižari, pijete tople napitke te listate i čitate knjige. Možda smo daleko od toga no ipak i među našim je knjižarima puno entuzijasta od onih velikih do malih od Školske knjige, Verbuma do Ivice Vuletića u Osijeku. Društvo mora u taj sustav ulagati, ulagati u knjižare i njihove programe sustavno i pametno, da bi bilo bolje. Podići svjest svojim javnim politikama o važnosti knjižarske mreže.

Sjećam se kad je prošle godine naš autor dr. Agnus Phillips (knjiga "O nakladništvu iznutra") bio oduševljen kad je na dan predstavljanja hrvatskoga izdanja svoju knjigu  ugledao u izlogu knjižare Ljevak. I čitatelji znanstvene knjige česti su kupci i posjetitelji knjižara. Naravno da sam i sama ostavila puno sati svoga života u zagrebačkoj znanstvenoj knjižari na Cvjetnome trgu. Tako danas odem u Arkadiju Školske knjige, u Superknjižaru, u knjižaru Ljevak. Drugačije je sve, a tako i treba biti. Nije taj posao ležeran i njihov položaj ni približno zadovoljavajući.

Aktivni ste u strukovnim udrugama koje naročito brinu i javno problematiziraju položaj knjige u hrvatskom društvu, od Knjižnog bloka pa do Grupacije nakladnika znanstvene knjige pri ZNK HGK, sudjelujete u pregovorima i razgovorima s resornim ministartsvima... prepoznaju li MZO i MK u dovoljnoj mjeri važnost znanstvene knjige? U kolikoj mjeri vas podupiru kroz poticaje izdavanju knjiga? 

Živimo u društvu u kojem za mnogo toga nema dovoljno novca. Znam da je knjiga uvijek bila prva na udaru kad je trebalo štedjeti. Transparentnost javne politike prema knjizi. Nije problem kritizirati, uvijek je puno veći problem u konkretnim ah! okolnostima opstati i učiniti eventualno nešto bolje. Naš je problem u onoj staroj definiciji da je knjiga kulturno dobro, ali i roba. Pa onda jednom je prevagnulo na ovu, a drugi pak put na drugu.
Točno je da sam veoma angažirana oko statusa znanstvene i stručne knjige i položaju knjige u hrvatskom društvu uopće.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH najvažniji je podupiratelj znanstvenoga nakladništva. Kad je riječ o Ministarstvu kulture znanstvena knjiga bi mogla i morala biti bolje poduprta. Mnoge znanstvene i stručne knjige jedino su tako dostupne u svim dijelovima Hrvatske.  To je nevjerojatno važno da na primjer „Suvremenu hrvatsku prozu i tranziciju“ dr. Borisa Koromana može posuditi učenik ili nastavnik u Pazinu,  Baškoj Vodi ili Strizivojni. Da je vidi, prelista, pročita... Tako će se zainteresirati za filologiju za književnost. Koliko li je to tek važno za suvremenu hrvatsku literaturu, o tome da ne govorim.

Nedavno je Ministarstvo kulture otvorilo internu javnu raspravu o nacrtu natječaja Javnog poziva za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2018. godini. Kako vidite položaj knjige u hrvatskom društvu danas, a posebno poziciju nakladništva znanstvene knjige u Hrvatskoj?

Hrvatska sveučilišna naklada objavila je 2016. godine knjigu Simone Goldstein "Poduzetništvo u kreativnim industrijama". Uz sve napore u našem cehu, puno je još posla  u tome da zažive naše osnovne predpđbe što je to poduzetništvo u kulturi i kreativnim industrijama i o kakvoj je populzivnoj ekonomiji riječ.

Nove tehnologije razvijaju se velikom brzinom. Kako gledate na elektroničko nakladništvo, pronalazite li u njemu potencijala?

E-nakladništvo je civilizacijska postavka i cilj. Posve je jasno da se na tome u Hrvatskoj  neće nitko obogatiti. Uostalom, to kod nas i nisu knjige. Na knjigama je PDV 5%, a na E- knjigama 27%  kao na uslugama. Da bismo imali uopće tržište e-knjige potrebno je proizvesti 4500 naslova. Mi smo jako daleko od toga, negdje smo na 1300 naslova. Međutim nije moguće ignorirati potencijal koji nudi to nakladništvo i broj mogućih čitatelja u širem jezičnom bazenu, jer se tu također preskaču mnogi  problemi od naplate i dostave, poštarine i carine.

Suočavate li se s problemom piratizacije knjiga?

O da! Tome se dosad nismo uspjeli kvalitetno suprostaviti. To je zaista veliki problem. Znanstvene su knjige često veoma skupe u pripremi imaju manje korisnika i zamislite kad ih još neovlašteno „prisvajaju“! Zasad nemamo kvalitetno rješenje.

Prate li mediji vaše aktivnosti i izdanja? Koliko je hrvatska javnost uopće upoznate s produkcijom izdavača znanstvene knjige, društvene humansitike i srodnih izdanja?

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Puli, na kojem je Hrvatska sveučilišna naklada svih 24 godine prisutna, dvoje naših autora bilo je u programu Doručak s autorom akademik Stjepan Damjanović i prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević. Dvije naše knjige su predstavljene Dore Delbianco i Vesne Girardi Jurkić uz nazočnost dr. Blaženke Divjak ministrice znanosti i obrazovanja, održan je okrugli stol o znanstvenom nakladništvu kojeg sam vodila. O svim je tim događajima bilo riječi u svim medijima.

Neke naše knjige poput već spominjane "Druge strane Rubikona" dr. Tuđmana imale su prošle godine više predstavljanja. Sve to mediji prate. Za nakladnike je veoma važno da imaju na umu da je uz autora i naslov knjige, nakladnik treći identifikacijski podatak.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

Najava • 11.12.2006.

Hrvatski u zagradama

– Pretraži sve članke –