Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: Iva Perković • 22.05.2019.

Predstavljen program 18. Festivala europske kratke priče (FEKP)
Održava se
02.-07.06.2019.

18. Festival europske kratke priče (FEKP), održat će se u Zagrebu Rijeci od 2. do 7. lipnja na središnju temu "Homo Narrans", a istražit će temeljnu ljudsku potrebu za pričanjem priča.

Program 18. FEKP-a predstavili su na konferenciji za medije u srijedu, 22. svibnja u književnom klubu Booksa u Zagrebu Andrija ŠkareGordana MatićTatjana Petruško i kreativni direktor Roman Simić.

"Osamnaesto izdanje FEKP-a temom 'Homo Narrans' pokušava otvoriti potrebu i sposobnost ljudskog bića da priča priče i da ih prepoznaje svuda oko sebe, jer ono što pokreće ljude nije ni novac, ni zastave ni oružje – to je dobra priča", rekao je Simić. "To je ono što mi radimo već 18 godina i u što vjerujemo, vjerujemo da dobra priča pokreće sve. To da je priča dobra ne znači da nam treba podilaziti, to želimo reći ovim festivalom, želimo pokazati da su priče onih drugih, onih drugačijih, priče koje propituju naše dominantne priče, tim važnije. Mada nam se možda i neće svidjeti jer miniraju ono u što smo uvjereni, naš svjetonzor, našu sigurnost u dominantnim narativima u kojim živimo i koji nas okružuju.

S jedne strane pravo na priču, s druge sloboda da priču drugih čujemo, čak i ako se razlikuje od one naše. I s treće strane, osim što ima potrebu pričati priče – ljudsko biće u svemu prepoznaje priču. To je ono čime se ovaj festival bavi već osamnaest godina, a ove godine odlučili smo na našu godinu punoljetnosti to obznaniti cijelom svijetu. Da bismo to napravili pozvali smo cijeli niz sjajnih autora, ponajboljih svjetskih pisaca koji dolaze s raznih kontinenata, od Sjeverne i Južne Amerike, preko Afrike i Bliskog Istoka, do čitavog niza Europljana, a naravno, pridružit će im se i sjajni hrvatski pisci", rekao je Simić. 

Rat i rat Krasznahorkai László
Uvijek za Homerom Krasznahorkai László

FEKP je dio programa Europske prijestolnice kulture u Rijeci, a ova suradnja kulminira sljedeće godine i to na sjajan način – istaknuo je Simić – FEKP je ostvario suradnju s Hay festivalom, jednim od najznačajnijih svjetskih festivala književnosti koji ima svoje podružnice po cijelom svijetu. "Pozvali smo 28 europskih autorica, one su književnice, novinarke, znanstvenice, umjetnice, aktivistice iz raznih područja djelovanja, svaka od njih dobila je zadatak napisati esej na temu 'Vizija budućnosti'. Knjiga eseja bit će objavljena u izdanju Frakture i predstavljena u okviru projekta EPK Rijeka – 2020. Paralelna se stvar događa i u Velsu – to nam je silno bitna suradnja, istaknuo je Simić.

Festival će ove godine ugostiti čak 14 istaknutih inozemnih književnika, od kojih i "najsjajniju od svih zvijezda", Lászla Krasznahorkaija - istaknuo je Andrija Škare. Kultni mađarski pisac i scenarist, dobitnik više prestižnih svjetskih književnih nagrada, među kojima i nagrade Man Booker International, "jedan od zasigurno najoriginalnijih svjetskih autora današnjice". Upravo mu izlazi nova knjiga "Uvijek za Homerom" (MAMA i Kulturtreger), a Hrvatska će biti prva zemlja u kojoj je knjiga objavljena. "Lászlo ju je napisao nakon jednog putovanja po Dalmaciji i ta se knjiga ustvari sjajno uklapa u ovogodišnju temu festivala", izjavio je Škare, i nastavio: "Ovo nije prvi put da je Lászlo boravi u Hrvatskoj, on je putovao Hrvatskom i devedestih kada je ovdje bio rat i nakon toga je napisao knjigu "Rat i rat", objavljenu u izdanju OceanMora. Knjigu je završavao u New Yorku, u stanu Allena Ginsberga, a Ginsberg mu je čak davao neke savjete – pomogao mu je da je objavi – ispričao je manje poznate detalje o nastanku ovog iznimnog remek-djela Andrija Škare i mikrofon prepustio Gordani Matić, koja je predstavila hispanske goste.

Životna kretanja – hispansko-američka, španjolska i irska književnost

Roman Simić, Gordana Matić, Andrija Škare, Tatjana Petruško

Spaljeni Ortuno Antonio
Razgovori nasamo Neuman Andrés
Putnik stoljeća Neuman Andrés

"Ove godine hispanske književnosti predstavljaju dva autora koja se u svojim naracijama bave životnim kretanjima – hispansko-američkom i španjolskom. Riječ je o španjolskom autoru Andrésu Neumanu i meksičkom piscu španjolskog podrijetla, Antoniju Ortuñu. "Oba autora su proglašavana ponajboljim mladim piscima španjolskog govornog područja, a to je uistinu veliko priznanje s obzirom da se radi o golemom prostoru i velikim i bogatim književnostima", izjavila je Matić. Neuman i Ortuño već su poznati hrvatskoj publici, Fraktura je prošle godine objavila Ortuñov roman "La fila india" koji je kod nas izašao pod naslovom "Spaljeni", a u izdanju Hena coma objavljeni su Neumanovi "Ragovori nasamo" i "Putnik stoljeća", koji će biti predstavljen u okviru FEKP-a.

"Ovome predstavljanju prehodit će nešto što se ne nalazi u našem programu ali je dosta zanimljivo, prevoditelji koji su na dvije prevoditeljske radionice španjolskog Translaba prevodili Neumanove priče susrest će se s autorom, a na tom susretu pridružit će im se i njegovi prevoditelji na srpski i na slovenski", izjavila je Matić, i dodala kako se FEKP održava i na Filozofskom fakultetu gdje će ova dva pisca imati susret sa studentima šapanjolskog jezika i književnosti.

Iako FEKP više nema zemlju parnera ove je godine ipak markirana prisutnost jedne književnosti, to je irska suvremena književnost – istaknuo je Roman Simić – htjeli smo na primjeru Irske pokazati na koji se način mijenja slika ne samo jedne nacionalne književnosti, nego nešto što je danas-sutra mogući scenarij, moguća vizija za svaku književnost. Dolazi nam troje sjajnih irskih autora, jedan od njih je uz Lászla ponajveća zvijezda ovogodišnjeg festivala, Colum McCann, jedan od najznačajnihih suvremenih irskih pisaca, s američkom adresom. U Hrvatskoj su u izdanju Profila objavljena dva njegova romana: "Neka se veliki svijet vrti" i "Transatlantik", dobitnik nagrade National Book Award, najznačajnije američke književne nagrade i cijelog niza drugh nagrada.

Drugi irski autor predstavnik je irske književnosti koja nije bijela, "koja nije krojena onako kako bismo rekli da se očekuje da bude irska književnost". Melatu Uche Okorie, autorica je rođena u Nigeriji koja je svoje osmogodišnje iskustva traženja azila sa svojom malodobnom kćeri u Irskoj pretočila u potresnu knjigu "This Hostel Life", djelo koje je snažno odjeknulo u Irskoj i koje ju je prometnula u onu "koja govori o Ircima na način na koji oni nisu navikli govoriti o sebi, a koja ju je učinila snažnim novim glasom irske književnosti", izjavio je Simić. Treći je predstavnik Alan Titley, jedan od najcjenjenijih pisaca koji se oslanja na tradiciju svoga jezika, irskog jezika, nasuprot engleskog.

Iskustvo putovanja, migracije, prelaska granica

Ja sam s tobom Mazzucco Melania G.
Kupe br. 6 Liksom Rosa
Knjiga prozorâ Mehmedinović Semezdin
Zimski zagrljaji Samardžić Goran
Divljakuša Šur Puhlovski Marina
Ne naginji se unutra Matić Suzana

Tatjana Peruško naglasila je da je FEKP zamišljen kao festival koji predstavlja i autore koji su malo ili gotovo uopće nisu poznati u nas i na taj način potiče njihovo prevođenje. Jedna takva autorica je talijanska spisateljica Melania Mazzucco, rođena u Rimu 1966., koja će na festivalu predstaviti prvi prijevod svog romana, točnije jednog hibridnog djela koje se zove "Ja sam s tobom - Brigittina priča" (objavljuje Ocean more, u prijevodu Ane Badurine). "Riječ je nečemu što bismo danas nazvali doku-fikcijom, dakle riječ je o istinitoj priči medicinske sestre iz Konga koja je kao ilegalna imigrantica došla u Italiju i na taj se način spasila iz zatočeništva u kojemu se našla nakon što je odbila sudjelovati u ubijanju nevinih ljudi. "Jako puno doznajemo o političkoj situaciji u Kongu, kao i o sudbinama ilegalnih imigranata i o mreži institucija koje se time bave u Italiji, što je goruća tema trenutno. Taj sudar svjetova je nešto što je tema ove knjige", izjavila je Peruško. Međutim, Mazzucco je spisateljica koja je 2003. godine osvojila najugledniju talijansku književnu nagradu Strega. Njezini romani su jako opsežni, razgranate fabule, bremeniti radnjom, likovima, donose nam prikaz nekog povijesnog trenutka, društvenih fenomena i odlikuju se vrlo osebujnim ženski likovima, bilo da je riječ o povijesnim ili fikcionalnim likovima.

Drugi autor je "kao lik iz Melanijinih romana", Elvis Malaj, mladi autor iz Albanije. "Jako je puno albanskih autora koji su se nastanili u Italiji i počeli pisati na talijanskom, naime Malaj je s obitelji preselio na sjever Italije, tamo se školovao i talijanski je njegov književni jezik. Objavio je prošle godine prvu zbirku priča i odmah ušao među finaliste ugledne nagrade Strega, što nije tako čest slučaj", naglasila je Petruško. Malaj trenutno piše i svoj prvi roman, a ono "u čemu pozvezuje ta dva života, dvije kulture, dva jezika je mladenačka perspektiva i specifičan osjećaj za detalje".

Važno je naglasiti, istaknula je Petruško, kako on ne dolazi sam, dolazi u pratnji svojih urednika - naime u Zagreb dolaze urednici mlade izdavačke kuće Racconti Edizioni koji su u potrazi za hrvatskim autorima koje bi uvrstili u svoj izdavački program.

Sve te knjige imaju nešto što ih povezuje – iskustvo putovanja, migracije, iskustvo prelaska granica, nešto što je uz Homera ishodišna priča naše civilizacije, a uz autore koji se u svojim djelima bave ovom temom predstavit će se i nagrađivana finska spisateljica Rosa Liksom, čiji roman "Kupe br. 6" u izdanju Hena coma, govori o putovanuju jedne mlade finkinje u vlaku kroz Sibir u osvit sloma SSSR-a. 

Ovogodišnji festival otvara se nastupom dvojice autora koji također dijele ovu priču, i migracije i priče koja se mora ispričati. Upravo će o tome na otvorenju festivala razgovarati Semezdin Mehmedinović i Miljenko Jergović, "dvojica pisaca koji su otprilike u isto doba svojim pričama u svijet krenuli iz Sarajeva, a danas žive na različitim kontinentima, ali u istom jeziku". Oni će govoriti o tome kako je to biti pisac u egzilu, o tome gdje se nalaze, o pravu i potrebi da ispričaju svoju priču gdje god bili", rekao je Simić.

Na festivalu će gostovati i Goran Samardžić, jedan od vodećih bosanskohercegovačkih pisaca svoje generacije, Adania Shibli, jedna od najznačajnijih suvremenih palestinskih autorica, te Eley Williams, "jedna od najinventivnijih suvremenih britanskih autorica kratke priče".

Od domaćih autora na festivalu ćemo slušati i čitati Marinu Šur Puhlovski, Mašu Kolanović, Suzanu Matić, Teu Tulić, Zorana Malkoča, neizostavnog Senka Karuzu, Dragu Glamuzinu, Miroslava Kirina, Tomicu Bajsića, Ivana Jozića, Jelenu Zlatar Gamberožić, te mlade autore Mariju Dejanović, Gorana Paladina, A.Z. Stolicu, Dunju Matić i druge.

U suradnji s CeKaPeom i Booksom u sklopu 18. FEKP-a radionice kratke priče vodit će nagrađivani pisci i profesori Josip Novakovich i Alan Titley. Strip program ove će godine voditi nagrađivana autorica Irena Jukić Pranjić. Raspisana su čak dva Natječaja za kratku priču – jedan za mlade autore do 19 godina, a tu je i projekt "Riječke taksi priče", koji je spojio pet riječkih pisaca s pet video-umjetnika i jednako toliko taksista.

Svake godine FEKP se dijelom programa seli u druge hrvatske gradove, a 2019., kao i prethodne dvije godine, festival gostuje u Rijeci, kao dio projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture. Tamo pisce ove godine put vodi od 5. do 7. lipnja, a sve će završiti u Zagrebu programom G-točka koji će u Malom pogonu Tvornice kulture spojiti razgovore o književnosti, čitanje, film i glazbu.


Festival organizira Hrvatsko društvo pisaca (HDP), uz pomoć Ministarstva kulture RH, Ureda za kulturu grada Zagreba te kulturnih instituta i veleposlanstava zemalja koji djeluju u Hrvatskoj. Više informacija: FEKP

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –