U monografiji "Hrvatska književnost nastala u Njemačkoj 1990. – 2013." Milan Bošnjak analizira život i rad hrvatskih pisaca koji žive i rade u Njemačkoj od raspada SFRJ i nastanka Republike Hrvatske do njezina ulaska u Europsku uniju. Kako u tim važnim i dramatičnim zbivanjima funkcionira nacionalni kulturni prostor, a time i njegova književnost izvan nacionalnih državnih granica, posebice ona na području Njemačke, autorova je preokupacija, a primarni je cilj da se književne prakse usustave i opišu, da im se utvrde glavna obilježja. 

Bošnjak obrađuje hrvatske pisce svrstavajući ih u tri glavne skupine: u prvoj skupini su pisci koji su se u Njemačkoj našli kao politički emigranti, drugoj skupini pripadaju hrvatski službenici – diplomati, učitelji, svećenici kojima je primarna profesionalna zadaća djelovati u odgojno-obrazovnom, političkom i/ili vjerskom smislu u hrvatskim zajednicama, a u treću skupinu, koja je najheterogenija, Bošnjak svrstava ekonomske migrante i djecu ekonomskih migranata.

Od političkih migranata Milan Bošnjak analizira stvaralaštvo Malkice Dugeč, Vjenceslava Čižeka, Ivana Otta, Gojka Borića, Joze Mršića i Hrvoja Lorkovića. Od autora koji su hrvatski službenici uključeni su Jozo Župić, Adolf Polegubić, Acija Alfirević, Luka Marković, Miroslav Lovčanin i Mladen Lucić, a od ekonomskih migranata Bošnjak obuhvaća, između ostaloga, stvaralaštvo Irene Vrkljan, Dragutina Trumbetaša, a od mlađeg naraštaja Maricu Bodrožić, Natašu Dragnić, Jagodu Marinić i Marijanu Dokozu. Njihovu književnu građu Bošnjak obrađuje kroz imagološku prizmu, s posebnom usmjerenošću na mjesta i uloge slikâ Hrvatske, Jugoslavije i Njemačke u djelima autora svih triju skupina.

Milan Bošnjak je rođen 1974. u Gospiću. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij filozofije i komparativne književnosti (1998.) te poslijediplomski doktorski studij kroatistike (2019.). Tijekom 2000. i 2001. radio je u školama na kosinjskom i zagrebačkom području, a zatim u hrvatskoj nastavi – nastavi hrvatskoga jezika i kulture u Baden-Württembergu u Njemačkoj, kao učitelj (2001. – 2003.) i koordinator (2003. – 2005.). U razdoblju od 2006. do 2014. radio je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na stručnim i rukovodećim poslovima u području hrvatske nastave u inozemstvu i međunarodne suradnje. Od 2014. do danas radi u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.

Objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova, dvije stručne knjige u suautorstvu te jedan edukacijsko-ekološki vodič. Pjesme su mu objavljene u časopisima Republika, Poezija i Hrvatsko slovo, a objavio je i dvije pjesničke zbirke, obje 2013. godine u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Gospiću. Član je Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika te brojnih međuresornih tijela, stručnih povjerenstava i prosudbenih skupina. Član je Matice hrvatske. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.