Tehnika spisateljskog zanata
- Nakladnik: Sandorf
- Prijevod: Ivo Alebić
- 09/2021.
- 98 str., meki uvez
- ISBN 9789533513638
- Cijena: 6.50 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Poznati tekst ruskog pisca i teoretičara književnosti Viktora Šklovskog, "Tehnika spisateljskog zanata", prvi put preveden na hrvatski jezik, jedno je od važnijih djela ruskog formalizma i nezaobilazna uputa svakom piscu i onom koji to želi postati. Jednostavnim i izravnim stilom s dozom britkog humora Šklovski se obraća (mladim) piscima, secira zablude o pisanju, stilu i književnim postupcima te daje jasne i dragocjene smjernice kako treba i ne treba pisati, a svakog će literarnog pretendenta pa i čitatelja natjerati da preispita dosad znane pojmove i pristupe književnom tekstu.
U "Tehnici spisateljskog zanata" (izvorno objavljenoj 1927. godine), kao i u svom najpoznatijem djelu "Teorija proze", Šklovski smatra da je književnost zbirka stilskih i formalnih sredstava koja čitatelja tjeraju na novi pogled na svijet predstavljanjem starih ideja ili uobičajenih iskustava na nove, neobične načine. Taj koncept očuđenja postao je jedan od njegovih glavnih doprinosa u teoriji književnosti i jedan od temelja suvremene humanističke znanosti.
Viktor Šklovskij rođen je 24. siječnja 1893. godine u Peterburgu. Studirao je na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Peterburgu, no nikada ga nije okončao. Uoči Prvoga svjetskog rata otišao je na bojište kao dobrovoljac. Godine 1917. postao je član petrogradske Pričuvne oklopne divizije te je aktivno sudjelovao u revolucionarnim previranjima i Građanskom ratu. Jedan je od utemeljitelja kultnoga OPOJAZ-a i formalne metode u znanosti o književnosti. Napisao je više od osamdeset studija posvećenih teoriji književnosti i ruskoj književnosti (Uskrsnuće riječi, 1914., Teorija proze, 1925., Hamburški račun, 1928., Crtice o prozi ruskih klasika, 1955. i dr.). Velik je također bio njegov doprinos u razvoju (ruske) teorije filma (Književnost i film, 1923., Treća tvornica, 1926., Èjzenštejn, 1926./1978. i dr.). Napisao je tri djela autobiografske proze – "Sentimentalno putovanje", 1923., "Zoo ili pisma ne o ljubavi", 1923., i "Živjeli nekoć", 1962. Umro je 1984. u Moskvi.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.