Rastuća je potreba korisnika za informacijama koje nastaju u širem baštinskom okruženju i za podatcima koje mogu dobiti bez konzultiranja primjerka u ruci, ili posjeta određenom muzeju ili galeriji u kojoj se opisano djelo nalazi. Razvoj informacijskih tehnologija omogućio je nove načine muzejskog poslovanja i novu paradigmu pristupa potrebnim informacijama.

Namjera je objavljivanja knjige "Verbalno o vizualnom" Mikice Maštrovića olakšati svima, u prvom redu kustosima, koji u svojim fondovima posjeduju vizualnu građu, njezinu formalnu i sadržajnu obradu, kako bi bila i daljinski dostupna svim korisnicima. Svi korišteni primjeri djela su autora značajnih za hrvatsku kulturu, pa je to i svojevrstan pregled hrvatske vizualne umjetnosti.

Nacionalni Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima dao je okvir za izradu priručnika za pojedinu vrstu građe, pa tako i vizualne. Taj opis mora odgovarati svakoj pojedinačnoj vrsti vizualnog djela i pritom uključivati sve formalne i sadržajne karakteristike tih djela. Opis mora odgovarati različitim potrebama korisnika, bez obzira na informacijski sustav kojim se pojedina baštinska ustanova koristi. U ovom su djelu stoga obuhvaćeni svi oni radovi kojima je primaran vizualni prikaz, a to su crteži, grafike, slike, plakati, ex librisi, stripovi, crtani i igrani filmovi, razglednice, grafičke mape, skulpture, reljefi, medalje, kao i ona likovna građa koja je od osobite važnosti za hrvatsku kulturu, a nalazi se u pojedinim starim i rijetkim knjigama.

Mikica Maštrović rođena je 20. listopada 1951. Nakon završene osnovne škole i opće gimnazije u Zadru u istom je gradu na Filozofskom fakultetu diplomirala povijest umjetnosti i filozofiju 1976. godine. Stručni ispit iz knjižničarstva položila je 1988. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000. je magistrirala, a 2012. doktorirala iz polja informacijskih znanosti – smjer muzeologija. Od godine 1978. neprekidno je zaposlena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, prvo u Odsjeku za katalogizaciju omeđenih publikacija, zatim u Odsjeku za tekuću bibliografiju knjiga tiskanih u Hrvatskoj, potom kao kustosica u Grafičkoj zbirci, a od 1994. godine i kao voditeljica Grafičke zbirke. U okviru redovite djelatnosti Grafičke zbirke NSK pokrenula je izdavačku djelatnost i to poglavito grafičkih mapa renomiranih hrvatskih grafičara, kojima je urednica, a za neke je pisala i tekst.

Bila je predsjednica Vijeća za likovne umjetnosti Ministarstva kulture Republike Hrvatske te članica Vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Obnašala je dužnost predsjednice Upravnog vijeća Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu u dva mandata, a sada je članica toga Vijeća. Jedna je od pokretača časopisa Grafika. Vodila je i uređivala niz različitih izložbi. Dugi niz godina bila je članica mnogih povjerenstava za odabir radova i dodjelu nagrada.

Suradnica je "Hrvatskog biografskog leksikona" i "Hrvatske likovne enciklopedije". Autorica je mnogih znanstvenih i stručnih radova. Direktno je sudjelovala u nabavi dvaju vrlo vrijednih Klovićevih crteža te u nabavi 525 strip-crteža našeg najvećeg strip-crtača Andrije Maurovića. To je ujedno i najveća zbirka njegovih crteža u Hrvatskoj, koja obuhvaća Maurovićeve najznačajnije stripove.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.