Kad policijski inspektor primi vijest o brutalnu ubojstvu svećenika, pa potom izađe na teren i pronađe narukvicu s ugraviranim imenom, nema druge no pomisliti da smo na početku intrigantna krimića. Ali kao što neka imena mogu biti i ženska i muška, neki romani nisu onakvi kakvima djeluju na prvu rečenicu. Roman Roberta Nezirovića "Svećenik i demoni" energičan je i dinamičan kako bi to zahtijevao žanr, no who done it ovdje ipak nije u prvome planu, premda ćete, bez brige, i to na kraju saznati.

Uspješni neurokirurg, političar na silaznoj putanji, predstavnik zagrebačkog podzemlja i arhitektica nekada su zajedno sjedili u školskim klupama primorskoga grada, a sada će se, svatko iz svoga kompliciranog života, nakratko uputiti na sprovod školskoga kolege, ubijenog svećenika. Dok u pozadini teče istraga, svaki od likova, pa i inspektor koji je vodi, bori se sa svojim privatnim i profesionalnim posrtanjima, a preplitanjem njihovih priča otvaraju se brojne neuralgične teme turbulentne zbilje. I dok jedna narukvica traži svoga vlasnika, iz vrtloga života likova otkidaju se komadići dobro poznate kaljuže – sprega politike i mafije, političke turbulencije, homofobija, droga i prostitucija – u srazu s bračnim brodolomima, bolestima, usamljenostima, pa i jednom opsesijom estradnom zvijezdom.

Nezirović kroz sudbine likova skenira razne slojeve društva i u tome se jasno osjeća kritičnost prema devijacijama, nemoralu, korupciji. Likovi ipak nisu samo figure kojima se oslikava društvo, već su pomno karakterizirani svojim unutarnjim i vanjskim demonima koji izlaze na svjetlost dana kad bismo najmanje očekivali.

Jagna Pogačnik

Robert Nezirović rođen je u Zadru 1964. godine, gdje za vršava osnovnu i srednju školu, kao i studij Slavistike na Filozofskom fakultetu. Od 1992. godine zaposlen u Općoj bolnici Zadar na poslovima knjižničara u stručnoj knjižnici, gdje je od 1995. godine i njezin voditelj. Na Filozofskom fakultetu uZagrebu 2004. godine završava studij bibliotekarstva na Katedri za informacijske znanosti.

Godine 2009. s nekolicinom kolega osniva književnu udrugu Zapis (Zadarski pisci), kojoj je na čelu do 2014. Priče objavljuje u časopisima Quorum, Zadarska smotra, zbornicima udruge Zapis Samo ti pričaj i Samo se ti sjećaj te u Večernjem listu.

Objavio je romane "Leptiri vole svjetlo" (2009.) i "Klopka za četvero" (2014.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.