Roman Victora Hugoa Jadnici jedno je od najznačajnijih djela svjetske književnosti te ujedno, unatoč golemu opsegu, i jedan od prvih modernih bestselera. Prepun živopisnih likova i dinamične radnje koja vuče čitatelja na čitanje, roman nudi nezaboravan užitak za sve ljubitelje književnosti, ali i svevremenu mudrost za svakodnevni život. Ovo je epska priča o grešnosti i milosrđu, ljubavi i mržnji, nadi i očaju, a Jean Valjean je svatko od nas u svojoj slomljenosti i potencijalu za nesebičan i svrhovit život. 

Prvi dio: Fantine
U prvom dijelu ovoga romana upoznajemo Jeana Valjeana, čovjeka koji je proveo devetnaest godina u zatvoru zbog krađe jednog kruha kojim je pokušao nahraniti gladnu djecu svoje sestre. On izlazi iz zatvora, ali i dalje je sklon lopovluku, no kad doživi opraštanje, velikodušnost i ljubav ondje gdje ih nije očekivao, uvjerava se da je životna promjena moguća. Unatoč ponekad prijekoj  naravi, kreće putem dobra koje će činiti gdje god bude mogao. Naslovni je lik prvoga romana Fantine, mlada i lakovjerna žena koja će povjerovati slatkorječivom bogataškom sinu s kojim će dobiti dijete i koji će je bešćutno napustiti. Njezina borba za djetetov život odvest će je na put bez povratka...

Drugi dio: Cosette
Jean Valjean nije ispunio želju Fantini na samrti, nije uspio dovesti joj Cosette, njezino jedino dijete, da ga po posljednji put vidi. Zato se nakon Fantinine smrti pokušava iskupiti i kreće u potragu za Cosette, pronalazeći je u krajnjoj bijedi i potlačenosti. Cosette će uz Valjeana prvi put spoznati što su dobrota i ljubav, ali sjena i opasnost od obitelji u kojoj je provela najgore dane svojega života još će je dugo pratiti...

Treći dio: Marius
Glavni junak trećega dijela jest Marius Pontmercy, mladić čiju sudbinu pratimo od njegova rođenja. Majka mu je umrla, a djed iz političkih razloga neće dopuštati dječaku da viđa oca. No kad dječak odraste, odazvat će se očevu pozivu da se po posljednji put vide i čuti njegovu volju koju treba izvršiti i koja će ga staviti pred veliku moralnu dvojbu. U Luksemburškom parku prvi će put ugledati Cosette, mladu djevojku na koju neće moći prestati misliti. Njegov će život krenuti u novom i neočekivanom smjeru...

Četvrti dio: Idila u Ulici Plumet i epopeja u Ulici Saint-Denis
Nakon godina bježanja i skrivanja, Jean Valjean i Cosette skrasit će se u ugodnoj kući u Ulici Plumet i učinit će im se da su napokon našli zasluženi mir. Cosette će upoznati ljubav, ali sjena njezinih neprijatelja iz djetinjstva još je uvijek dovoljno duga da joj ponovno zaprijeti. Marius će, razočaran u ljubav, postati sudionikom revolucije i završiti na barikadama u Ulici Saint-Denis. A i Jean Valjean odlučit će da ta revolucija ne može proći bez njega. Počet će velika bitka, a kraj će biti neizvjestan...

Peti dio: Jean Valjean
Kada pobuna u Ulici Saint-Denis bude ugušena, a njezini sudionici okrutno kažnjeni, Jean Valjean ponovno će učiniti veliko djelo, spasit će jedan život i presudno utjecati na sudbinu i budućnost Cosette. No on, opterećen grijesima prošlosti, počet će duboko propitkivati vlastiti život. I dok svi oko njega pronalaze sreću i nove putove, Jean Valjean morat će zaroniti u vlastitu dušu i odvagnuti sve dobro i loše što je učinio u životu...

Roman "Jadnici" dostupan je i u mekom uvezu, u pet odvojenih svezaka. 

Sin Napoleonova visokog časnika i fanatične rojalistkinje. Tijekom 1840-ih angažirao se u političkom životu. Nakon državnog udara 1851. emigrirao u Bruxelles, a 1857. odbio amnestiju. Zauzimajući se za Treću Republiku stekao ugled prvoga književnika te branitelja obespravljenih i beskompromisnog protivnika tiranije. Bio je najistaknutija ličnost francuskog romantizma, vođa škole oko koje su se okupljali gotovo svi suvremeni umjetnici, s ugledom nacionalnog pjesnika.

Sa 17 god. utemeljio je časopis "Conservateur litteraire", a prva zbirka «Ode i različite pjesme» izašla je 1822. Pjesnički razvoj započeo je na tragu klasicističke estetike, no i sljedećim zbirkama oda i balada sve slobodnije napušta uobičajene pjesničke postupke i daje maha imaginativnosti («Orijentalke» (1829) «Jesensko lišće» (1831), «Sutonske pjesme» (1835), «Kazne» (1853), «Razmišljanja» (1856)

U svojim je dramama Hugo dosljedno proveo vlastita poetološka načela. Riječ je o kontaminaciji uzvišenoga grotesknoga prema uzoru nekih Shakespeareovih drama (Macbeth, Hamlet). Tako je premije drame «Hernani» označila je konačnu pobjedu romantičkoga kazališta nad normama i konvencijama klasicizm. Hugoovo je ishodište u kršćanskom dualizmu; također, udovoljio je zahtjevima za uvođenjem stiha i miješanjem žanrova, a na pozornicu uveo lokalni kolorit.

Slijedilo je više drama nerijetko u stihovima: «Kralj se zabavlja» (1832), «Lukrecija Borgia» (1833), «Angelo, padovanski okrutnik» (1835) te, uz «Hernani» najpoznatije djelo «Ruy Blas» (1838).

U Hugoovu opusu nalaze se i različiti oblici romantičkog romana. To su ispovijesti s elementima tzv. crnog romana, kao npr. «Islandski Han» (1823) pa i najuspjelije ostvarenje u nizu romantičkih povijesnih vizija, roman «Zvonar crkve Notre Dame» (1831), koji oživljuje srednjovjekovni Pariz te je istodobno tragična poema o fatalnosti i povijesti. Uspjeh i iznimna popularnost «Jadnika» (1862), u tematski obzor kojeg autor uvodi nepoznate i prezrene sredine, velegradske i društvene periferije, pariške zatvore i podzemlje, utire put nizu romana kao što su «Trudbenici mora» (1866), «Čovjek koji se smije» (1869) te «Devedeset treća» (1874).

Hugo je bio književno djelatan šezdesetak godina. Nadživio je klasicizam, romantizam i realizam, suvremenik je naturalizma i simbolizma. Unatoč dvosmislena i nesigurna stava nekih kritičara prema njegovu djelu, ono svjedoči o prometejskom zamahu i kozmičkoj, vizionarskoj gigantomahiji te najznačajnije figure francuskog romantizma.

Preuzeto iz "Leksikona stranih pisca", ŠK, 2000.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.