Borisa Dežulovića publika u našim krajevima skoro već četrdeset godina poznaje kao satiričara, humorista i pamfletista u nekom boljem smislu te riječi, kao anarhoidnog političkog analitičara i kao pjesnika mučilišta u splitskoj Lori 1991. Istovremeno, međutim, isti je Dežulović melankolični i mračni pisac srednjoeuropske provincije s kraja devetnaestog stoljeća, te vremena kada se u Njemačkoj rađao nacionalsocijalizam.

Jedna opsesivna tema obilježava oba romana tog drugog Dežulovića, Christkind i Tko je taj čovjek: Što se trebalo dogoditi da se izbjegne nastanak demona? Smisao tog pitanja nije u ispisivanju bolje, makar i alternativne prošlosti, niti u eskapizmu alternativnih historija. Smisao je u moralnoj odgovornosti, u nastojanju da ostanemo odgovorni. Ono što će čitatelja zasigurno opčiniti u ovom romanu jest njegova gotovo zastrašujuća autentičnost i uvjerljivost.

Doista, pisac je, ili taj famozni pripovjedni subjekt, prisutan na licu mjesta. On je u vremenu, pa čak i u jeziku događaja. Ovo je veliki njemački roman, koji je napisao jedan europski autsajder, hrvatski vinar-amater, kućedomaćin iz dalmatinskog seoca Piska. Roman bomba, koja nas budi iz dogmatskog drijemeža.

Miljenko Jergović

Boris Dežulović (Split, 1964.) hrvatski novinar i pisac. Jedan je od suosnivača Feral Tribunea i redoviti kolumnist u hrvatskim, bosansko-hercegovačkim, slovenskim i srbijanskim medijima. Godine 2003. objavio je „Christkind“ (Durieux), znanstvenofantastični roman o putovanju kroz vrijeme i etičkim dilemama vezanim za mogućnost ubojstva Adolfa Hitlera kao bebe. Godine 2005. objavio je „Jebo sad hiljadu dinara“ (Europapress holding), satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i knjigu poezije „Pjesme iz Lore“ (Durieux). Godine 2007. objavljuje knjigu kratkih priča „Poglavnikova bakterija“ te piše scenarij dokumentarnog filma „Dnevnik graditelja“ redateljice Jasmile Žbanić o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. Knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su mu na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.