Nikada nitko nije o Srbiji pisao onako dobro kako to čini Boris Dežulović. Njegova dvojaka pozicija Hrvata u emigraciji – jednoj »emigraciji« koja to, realno, nije - osigurava mu višestruko zgodnu, iako beskrajno složenu, pa čak i rizičnu, poziciju spram koje promatra i opisuje svakodnevicu današnje Srbije, svakodnevnicu koja je najčešće iracionalna i neshvatljiva, a prečesto i sumorna.

Mapirajući sistematski, gotovo iz dana u dan, mnoga neuralgična mjesta našeg vremena i historije, bilo da su ona obojena nacionalizmom, tranzicijskim patosom, manipulatorstvom društvene i političke scene ili čistim, originalno srpskim ludilom, uz svu nenadmašivu lucidnost svoje visokoetične političke satire, Boris Dežulović nas navodi na razmišljanje i nasmijava do suza. Ali, on ujedno čini i nešto mnogo dalekosežnije i važnije: marljivo bilježi svojevrsnu kroniku naših vremena. I to, kako bi se samo moglo očekivati, s fantastičnim smislom za humor, iako se njegovim duhovitim osvrtima na sve lokalne neobičnosti prečesto provlače tragikomični tonovi.

„Zločin i kazna“ se, otud, ne čita samo kao lični osvrt na Srbiju danas kakvom ju je Boris Hrvat-u-emigraciji Dežulović zatekao, već kao svojevrsni priručnik za svakog tko se namjerava uplesti u bilo kakav odnos s ovom »zemljom čuda« a da nije puko turistički. Priručnik o tome kako preživjeti Srbiju, a ne pokleknuti.

Boris Dežulović (Split, 1964.) hrvatski novinar i pisac. Jedan je od suosnivača Feral Tribunea i redoviti kolumnist u hrvatskim, bosansko-hercegovačkim, slovenskim i srbijanskim medijima. Godine 2003. objavio je „Christkind“ (Durieux), znanstvenofantastični roman o putovanju kroz vrijeme i etičkim dilemama vezanim za mogućnost ubojstva Adolfa Hitlera kao bebe. Godine 2005. objavio je „Jebo sad hiljadu dinara“ (Europapress holding), satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i knjigu poezije „Pjesme iz Lore“ (Durieux). Godine 2007. objavljuje knjigu kratkih priča „Poglavnikova bakterija“ te piše scenarij dokumentarnog filma „Dnevnik graditelja“ redateljice Jasmile Žbanić o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. Knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su mu na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.