U novoj proznoj knjizi Borisa Dežulovića «Poglavnikova bakterija» opet prepoznajemo vrline koje su ovog pisca učinile tako omiljenim diljem jugoslavenskih prostora: virtuozno pripovijedanje, originalan humor, vješto poigravanje s kojekakvim žanrovima, stilovima i diskursima.

Koje god da se teme dohvati, svejedno je li riječ o teoriji zavjere, nogometnim navijačima, ratnim sudbinama ili morskim psima, on piše lako, kompetentno i zabavno. Sâm čitatelj ponekad nije siguran želi li ga Dežulović nasmijati ili rasplakati, jer se u ovim prozama umalo sabire nespojivo. Jedno je sigurno – nitko danas u hrvatskoj književnosti tako ambiciozno ne kalemi najduhovitije poante s onim najmračnijim, ili opuštenost i eleganciju s moralnom odgovornošću.

Kritičari su već ispisali brojne reference na koje se Dežulović poziva u svojoj poetici. Čitateljima je možda važno, a možda i ne, da je ovaj pisac učenik i Groucha Marxa i Montyja Pythona. Oni već znaju da Dežulovićeva proza spada među one, ipak rijetke, stranice hrvatske književnost u kojima će zasigurno uživati.

Nakon što je prvim romanom «Christkind» (2004.) osvojio Nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo, a drugim «Jebo sad hiljadu dinara» (2005.) širu čitateljsku publiku, Boris Dežulović (1964.) svojom prvom knjigom priča «Poglavnikova bakterija» zasjeda na sâm vrh naše književnosti.

Boris Dežulović (Split, 1964.) hrvatski novinar i pisac. Jedan je od suosnivača Feral Tribunea i redoviti kolumnist u hrvatskim, bosansko-hercegovačkim, slovenskim i srbijanskim medijima. Godine 2003. objavio je „Christkind“ (Durieux), znanstvenofantastični roman o putovanju kroz vrijeme i etičkim dilemama vezanim za mogućnost ubojstva Adolfa Hitlera kao bebe. Godine 2005. objavio je „Jebo sad hiljadu dinara“ (Europapress holding), satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i knjigu poezije „Pjesme iz Lore“ (Durieux). Godine 2007. objavljuje knjigu kratkih priča „Poglavnikova bakterija“ te piše scenarij dokumentarnog filma „Dnevnik graditelja“ redateljice Jasmile Žbanić o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. Knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su mu na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.