Jedan od najvirtuoznijih autora na engleskom jeziku napisao je moćan roman iznimne moralne snage, koji istražuje život i ljubav među nacističkim birokratima u Auschwitzu. U ovom se djelu Martin Amis vraća Šoi donoseći osebujan prikaz života u „zoni interesa“, odnosno u „kat zetu“, što je eufemizam kojim su se nacisti služili govoreći o Auschwitzu. Priča se vrti oko triju glavnih likova: Paula Dolla, priglupog, pijanog zapovjednika logora koji je u stvari fikcionalizirana verzija Rudolfa Hössa, zatim Thomsena, nećaka Hitlerove osobne tajnice, koji je zaljubljen u Dollovu suprugu, i Szmula, jednog od židovskih zatočenika zaduženih za eliminiranje trupala. Posredstvom triju narativnih linija Amis donosi potresan, dubok, a na trenutke i crnohumoran prikaz jednog od najstrašnijih mjesta u povijesti čovječanstva.

Jonathan Glazer je po Amisovoj "Zoni interesa" snimio istoimeni film koji je 2023. osvojio Grand Prix i nagradu kritike FIPRESCI na Filmskom festivalu u Cannesu, nagrađen je Oscarima u kategoriji najboljeg stranog filma i zvuka, a našao se i na gotovo svim popisima najboljih filmova te godine. Riječ je o moćnoj metafori svega onoga što nam se događa „s druge strane plota“, a na što namjerno odbijamo obratiti pozornost.

U konačnici, riječ je o komentaru o tome što ljudi postaju u ratnim vremenima. Koju stranu odaberu – kako racionaliziraju zlo. (...) Amis je pokazao da ima britak izraz i izvanredan talent za snažne, ogoljene opise koji pogađaju pravo u pleksus.
Marthe Bijman, Seven Circumstances

Ovaj Amisov roman, pokušaj suočavanja s užasima koncentracijskih logora, možda je njegov najbolji u posljednjih četvrt stoljeća. Poslijeratni epilog iznimno je dirljiv, dijelovi koji opisuju ‘tihe dječake’ iz Chełmna gotovo su neizdrživo tužni, a lik Szmula briljantno je prikazan – istodobno vrijedan divljenja i užasa u svojoj očajničkoj borbi za preživljavanje. (...) Ovo je roman koji će trajati.
Alex Preston, The Guardian

... to je jedan od najdubljih, najsnažnijih i moralno najneodložnijih romana koje sam pročitao posljednjih godina, mjerilo onoga što ozbiljna književnost može postići. Zona interesa je, jednostavno rečeno, remek-djelo.
Anthony Marra, The San Francisco Chronicle

Izdavač tu knjigu opisuje kao ljubavnu priču smještenu u najneromantičnije okruženje u povijesti. Zovu je i uredskom komedijom, samo što je ured – Auschwitz. No ono što doista dolazi do izražaja nije komedija, a zasigurno ni ljubav, već apsurdna besmislenost cijelog tog pothvata. Pitam se nije li Amisova namjera, u ovom relativno jednostavno ispripovijedanom romanu s pojedinim stvarnim likovima, upravo pokazati nemoć jezika da uopće piše o Holokaustu.
Katy Guest, Independent

Martin Amis rodio se u Oxfordu kao sin poznatog britanskog pisca Kingsleyja Amisa. Diplomirao je Engleski jezik na Sveučilištu u Oxfordu, 1971. godine, a zatim radi kao urednik u nekoliko književnih časopisa i novinama. U to vrijeme izlazi i njegov prvi roman «Rachelini papiri» («The Rachel Papers», 1973), za kojeg je 1974. dobio nagradu Somerset Maugham. Slijede romani «Mrtve bebe» («Dead Babies», 1975) i «Uspjeh» («Success», 1978) u kojima se uspostavlja kao pisac urbanih satira i odličan pripovjedač virtuoznog stila.

Najveći uspjeh postigao je romanima «Novac» («Money», 1984), «Londonska polja» («London Fields», 1989) i «Vremenska strijela» («Time's Arrow, 1991). U "Novcu" groteskno tematizira englesko i američko bogataško okružje, baveći se pitanjem identiteta, jednim od svojih središnjih motiva. Aspekt društvenog angažmana osjetno je zastupljeniji u romanima «Londonska polja», koji zajedno s «Novcem» i «Informacijom» («The Information», 1995) tvori tzv. londonsku trilogiju; potom u «Vremenskoj strijeli», intrigantnu eksperimentu naslonjenom na djelo Kurta Vonneguta, te u «Noćnom vlaku» («Night Train», 1997).

Od ostalih se djela ističu: «Einsteinova čudovišta» («Einstein's Monsters», 1987), zbirka priča; «Iskustvo» («Experience», 2000), autobiografska proza s elementima trilera; "Žuti pas" ("Yellow Dog", 2003) i zbirka priča "House of Meetings" (2006), te «Imbecilni pakao» («The Moronic Inferno», 1986), "U posjetu kod gđe Nabokov» («Visiting Mrs. Nabokov», 1993) i "Koba the Dread" (2002) i dr.

Martin Amis jedan je od najcjenjenijih suvremenih britanskih pisaca. Cijenjen od kritike kao jedan od najutjecajnijih i najinovativnijih glasova suvremene britanske proze, Amisa se često veže uz generaciju britanskih pisaca koji su se na književnoj sceni pojavili početkom osamdesetih, uključujući Salmana Rushdia, Ian McEwana i Juliana Barnesa.

Godine 2008. The Times ga je proglasio jednim od pedeset najvećih britanskih pisaca od 1945. naovamo.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.