Starac je stajao pred ormarom sa spisima. Razmišljao je. Bilo je jutro. (Reklo bi se, oko deset.) Starac najčešće baš u to doba razmišlja. Imao je mnogo briga i nevolja, dakle, imao je o čemu razmišljati. No starac ipak nije mozgao o onome o čemu bi zapravo morao razmišljati. Međutim, o čemu je doista razmišljao, to ne bismo mogli posve točno dokučiti. Po njemu se primjećivalo samo da razmišlja, ali ne i da misli. A može biti da nije ni razmišljao. Samo što je bilo jutro (reklo bi se, bilo je oko deset), a on se navikao da otprilike u to doba uvijek razmišlja.

Starac je već stekao golemu rutinu u razmišljanju; bio je sposoban stvoriti privid razmišljanja pa je već i sam za sebe počinjao vjerovati da doista razmišlja. To je prava istina, nema se tu što uljepšavati. Starac je, dakle, razmišljajući (utonuvši u razmišljanje) stajao pokraj ormara sa spisima....

***

Imre Kértesz, suvremeni mađarski pisac, dobitnik je brojnih književnih nagrada od kojih je, naravno, najznačajnija Nobelova nagrada za književnost, 2002. godine za roman "Čovjek bez sudbine". Rođen je 9. studenoga 1929. u Budimpešti, odrastao je u židovskoj obitelji, a kao dječak 1944. deportiran je u Auschwitz.

Kertesz je nakon što je 1945. oslobođen iz logora radio razne poslove - bio je redaktor, pisao za kazalište te prevodio na madžarski Nietzscheova i Wittgensteinova djela. Teških iskustava holokausta, međutim, nije se mogao osloboditi pa je od 1960. do 1973. radio na svojem najpoznatijem romanu "Čovjek bez sudbine"- o vlastitom stradanju, o holokaustu, i sudbini čovjeka u beznadnom svijetu, koji je u komunističkoj Madžarskoj objavljen 1975., ali je autor bio duboko prešućen do 1985., kad se pojavilo ponovljeno izdanje toga romana.

Međunarodnu pozornost autor je izazvao kad se "Čovjek bez sudbine" (Roman eines Schicksallosen) pojavio 1996. u njemačkom izdanju "Rowohlta". Taj roman zajedno s romanima "Kadiš za nerođeno dijete" ("Kaddis a meg nem születetett gyermekért") i "Fijasko" ("A kudarc", 1988) tvore "Trilogiju čovjeka bez sudbine".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.